Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Odbijte bračnu ponudu u stilu Šarlote Bronte

Poslednjeg dana februara 1839. godine, osam godina pre nego što će objaviti čuveni roman „Džejn Ejr“, Šarlota Bronte je primila pismo sa bračnom ponudom Henrija Nasija, mladog đakona iz okruga Saseks, čija je sestra Elen bila spisateljičina bliska prijateljica.

Šarlotin odgovor, napisan 5. marta iste godine, bio je, jednom rečju, briljantan – pun samopouzdanja ali ne i drzak, direktan a ipak ljubazan, pravo remek-delo na temu „Nisi ti u pitanju, ja sam“.

Ona u pismu iznosi razloge zbog kojih veruje da ne bi bila dobra supruga nekome čija su očekivanja zasnovana na standardima te epohe – „njen karakter ne bi smeo da bude previše upadljiv, previše vatren i originalan“ – ukazujući, pažljivo biranim rečima, na to da njene karakterne osobine predstavljaju suštu suprotnost onih koje se smatraju poželjnim kod žene.

Dragi gospodine,

Priznajem da sam, pre nego što sam počela sa pisanjem odgovora na Vaše pismo, mogla da provedem i više vremena razmišljajući o njegovoj temi; ali budući da sam od trenutka kada sam ga primila i pročitala znala šta mi je činiti, smatrala sam da bi svako odlaganje bilo potpuno neopravdano.

Vi dobro znate da imam više razloga da budem zahvalna Vašoj porodici, da postoje posebni razlozi zbog kojih osećam naklonost prema jednoj od Vaših sestara, kao i da imam izuzetno visoko mišljenje o Vama. Stoga Vas molim da ne shvatite pogrešno moje motive kada kažem da moj odgovor na Vašu prosidbu mora biti negativan. Verujte mi da sam prilikom donošenja ove odluke više slušala naloge savesti nego vlastite želje; lično ne gajim nikakvu odbojnost prema ideji braka sa Vama, ali ubeđena sam da moja narav, takva kakva je, ne može doneti sreću muškarcu poput Vas. Oduvek sam bila sklona proučavanju karaktera ljudi iz svog okruženja, što znači da dobro poznajem Vaš, a mogu jasno da zamislim i ženu koja bi Vama savršeno odgovarala. Njen karakter ne bi smeo da bude previše upadljiv, previše vatren i originalan – trebalo bi da je blagog temperamenta, da je krasi neosporna pobožnost, da je staložena i vesela, a njen fizički izgled bi morao biti takav da godi Vašem oku i budi u Vama osećanje opravdanog ponosa. Što se mene tiče, Vi me ne poznajete, ja nisam ozbiljna, trezvena i pribrana osoba kakvom me smatrate. Kada biste me bolje upoznali, pomislili biste da sam romantična, možda čak i ekscentrična, a verovatno biste rekli i da sam sarkastična i stroga. Želim da znate da prezirem obmanu i da me bračne privilegije i mogućnost da izbegnem stigmu usedelištva nikada ne bi naterale da prihvatim bračnu ponudu pristojnog čoveka kojeg ne bih mogla da učinim srećnim.

Zbogom! Nadam se da ćemo nastaviti da se dopisujemo, kao prijatelji.

Verujte mi,

Iskreno Vaša

Š. Bronte



Šarlota se na kraju udala za očevog pomoćnika Artura Bela Nikolsa, koji je u nju bio godinama zaljubljen. Brak Nikolsovih trajao je samo godinu dana, do njene smrti. Nemoguće je ne zapitati se da li bi Šarlota ikada napisala „Džejn Ejr“, roman koji je inspirisao generacije, da je pristala da se pokori represivnim standardima ere u kojoj je živela.

Autor: Marija Popova

Izvor: themarginalian.org

Prevod: Jelena Tanasković

Foto: DepositPhoto

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Šarlota Bronte

Šarlota Bronte

Šarlota Bronte (1816–1855) rođena je u selu Torntonu u zapadnom Jorkširu u Engleskoj. Otac Patrik Bronte bio je poreklom Irac. Završio je klasične nauke na Univerzitetu u Kejmbridžu, a zatim je 1807. godine proizveden u sveštenika anglikanske crkve. Majka je umrla kada je Šarloti bilo pet godina.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.