Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Muzički novinar i publicista Dušan Vesić predstavio knjigu „Bunt dece socijalizma“

Knjiga rok novinara i publiciste Dušana Vesića, „Bunt dece socijalizma“ (Laguna), posvećena vremenu novog talasa, po mnogima najplodonosnijem muzičkom periodu u Jugoslaviji, predstavljena je na petom „Dok'n'ritam“ festivalu, na letnjoj sceni novobeogradskog Doma kulture „Studentski grad“.

Pored autora, okupljenima su se obratili Petar Janjatović i Momčilo Moma Rajin, takođe eminentni rok kritičari, zatim Ivan Velisavljević, urednik arhiva medija u DKSG, i Sandra Rančić, umetnička direktorka festivala.

Vesić, koji je prethodnih godina objavio zapažene knjige o „Bijelom dugmetu“ i Margiti Stefanović Magi, istakao je da je 70 odsto „Bunta“ napisao po svom sećanju, i onda to nadograđivao kroz izjave i sećanja aktera novog talasa, ne želeći da „kičmu“ priče čine njihova svedočenja, već sećanja autora. Upitan protiv čega su se tada bunila deca socijalizma, autor je naveo da je to – mentalitet.

„Stalno čitamo priče kako su se bunili protiv režima“, govori Vesić. „To je bio, u osnovi levičarski, pokret. Ne kao u Engleskoj, koji je bio ekonomski, pre svega. Borili smo se protiv gluposti sistema, parolaške idolatrije, protiv licemerja koje se namnožilo, a koje je kulminiralo 1977. Mnogi kažu da je novi talas mogao da se nastavi dalje. Nije, jer je bio spontan. Nije bilo organizovanosti, ni političke osvešćenosti.“

Janjatović je istakao da je Vesić bio dovoljno strpljiv i koncentrisan da izvuče srž iz svega što je do sada napisano i snimljeno o novom talasu. Kao veliki poznavalac tog perioda, Petar je priznao da je još mnogo toga naučio čitajući knjigu svog kolege.

„Montaža ove knjige je na nivou dokumentarca, to mi je veoma prijalo“, podvukao je Janjatović. „Vesić skače iz benda u bend, iz godine u godinu, i to lako teče. Vodio je računa o porodičnom okruženju u kom su se junaci novog talasa formirali. Saznajemo kako im se zovu očevi i majke, šta su bili po profesiji, gde su vukli decu sa sobom... Dobijao si različit kulturni profil ako si kao, recimo, Milan Mladenović, rođen u Zagrebu, osnovnu školu završio u Sarajevu i preselio se u Novi Beograd. Dopalo mi se i kako je opisan duh vremena u knjizi.“

Autor: Milan Ćunković

Izvor: novosti.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Nakon „Avgustovskih vikenda“, ljubitelje čitanja očekuje akcija - „Septembarski vikendi“, te od petka 4. septembra do nedelje 6. septembra 2026. važe posebni popusti na odabrane Lagunine knjige, i to na sajtovima delfi.rs, laguna.rs i u svim Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković biće održana u četvrtak 10. septembra od 18 sati u knjižari Delfi SKC. O knjizi će, pored autorke, govoriti i Jelena Pavić Martinović, moderatorka Delfi kutka, Jelena Nedeljković, administratorka grupe „Čitajmo domaće“ i Dubravka Dragović Šehović, urednica Lagune.

Pročitaj više
Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Marginalna priroda kratke proze u našoj produkciji ne menja se već godinama, a njena pozicija tek ponekad može da parira romanesknim naslovima koji su favorit publike, ali i urednika i kritike. Ovakva situacija nije rezervisana samo za naše podneblje, i stoga uvek raduje pojava pripovednih naslova koji se konceptom, širinom i, pre svega, kvalitetom istaknu u romanocentričnom miljeu. Prošlogodišnja zbirka priča „Fikcija“ Ivane Bodrožić jedno je od takvih dela, a njeno srpsko izdanje pokazatelj je aktuelnosti ovih priča i van primarnog čitalačkog okvira.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.