Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Mračna Šuma“ Liju Cisina se mora pročitati

Ovo je drugi deo trilogije o kontaktima sa vanzemaljcima, koji je napisao najpoznatiji autor naučne fantastike u Kini.

U prethodnoj knjizi stanovnici Trisolarisa, planete sa tri sunca, otkrili su da je njihova planeta osuđena na propast, a planeta Zemlja se činila kao dobro utočište. Rešeni da zavladaju Zemljom i istrebe čovečanstvo, Trisolarijanska svita kreće na zvezdano putovanje dugo četiri stotine godina, a takođe šalje i sofone (veštačku inteligenciju nastalu iz subatomske čestice) koji špijuniraju ljude da bi zaustavili svaki vid naučnog napretka. Na Zemlji je formirana Organizacija Zemlja-Trisolaris, kako bi pomogla osvajačima, uprkos tome što se zna neizbežan ishod. Jedina prednost čovečanstva jeste to što Trisolarijanci nisu sposobni da lažu i zavaravaju, tako da ne mogu da uoče prevaru ili obmanu. Ovoga puta, nekoliko godina nakon kretanja Trisolarijanaca na putovanje, fizičarka Je Venđije (čija su razmišljanja podstakla veći deo radnje u prethodnoj knjizi) posećuje astronoma Luo Đija, koji je postao sociolog, podstičući ga da razvije njene ideje o kosmičkoj sociologiji. U međuvremenu, Savet Planetarne odbrane najavljuje projekat Zidozornik, a plan im je da izgrade svemirske brodove kojima će pobeći sa Zemlje, kako bi bar neki ljudi preživeli. Četiri osobe će biti odabrane i imaće pravo da koriste sve resurse koji su potrebni kako bi se Zemlja odbranila, dok će glavne detalje znati samo zidozornici, kako ni sofoni ne bi mogli da se domognu tih informacija. Da bi se izborili sa ovim, PZT kreira rušitelje, namenjene uništavanju planova zidozornika. Odabrani zidozornici su vojnik Frederik Tajler, diplomata Manuel Rej Dijaz, neuronaučnik Bil Hajns i Luo Đi. Luo ne zna zašto je baš on odabran, ali Trisolarijanci su odlučni u tome da ga ubiju. Radnja se bazira na mračnim, ali vrlo uverljivim teorijama Lua Đija. Ideje u knjizi su sjajne, a struktura romana je gotovo nenarativna i nelinearna. Radnja možda neće biti laka za praćenje, ali će se na kraju svakako isplatiti.

Ovo je sjajan roman koji zaista morate da pročitate.

Izvor: kirkusreviews.com

Prevod: Lidija Janjić

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.