Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Milan Kundera „sa oduševljenjem“ prihvatio nagradu Franc Kafka iz Češke

Prestižna nagrada samo je jedan u nizu događaja koji su usledili pošto mu je vraćeno češko državljanstvo prošle godine, a nakon decenija Kunderinog egzila u Parizu.

Milan Kundera, kome je češko državljanstvo vraćeno prošle godine nakon više od četrdeset godina egzila, osvojio je nagradu Franc Kafka, jednu od najprestižnijih književnih nagrada koje dodeljuje Republika Češka.

Nagradu u iznosu od 10.000 američkih dolara (7800 funti), čiji su pokrovitelji Društvo Franca Kafke i Grad Prag, dodeljuje internacionalni žiri. Vladimir Železnji, predsednik Društva Franca Kafke, izjavio je da je Kundera ovu nagradu dobio zbog svog „izuzetnog doprinosa češkoj kulturi“ i zbog toga što je on „nezaobilazna figura“ u evropskoj i svetskoj književnosti.
Prema Železnjiju, kada su telefonom kontaktirali sa devedesetjednogodišnjim Kunderom, pisac je „sa oduševljenjem“ prihvatio ovu nagradu, a najviše zbog divljenja prema Francu Kafki.

Kundera je 1950. godine isključen iz čehoslovačke partije zbog svojih „antikomunističkih aktivnosti“. Bio je omražena ličnost među političarima u Češkoj, a na kraju je 1975. godine izbegao u Francusku. Češko državljanstvo mu je oduzeto 1979. godine nakon objavljivanja „Knjige smeha i zaborava“, jer su vlasti u Češkoj pretpostavljale da je u njoj tadašnjeg češkog predsednika Gustava Husaka opisao kao „predsednika zaborava“; 1981. godine Kundera je postao državljanin Francuske.

Neka od Kunderinih najboljih dela, uključujući i „Nepodnošljivu lakoću postojanja“ bila su zabranjena u njegovoj domovini sve do kasnih osamdesetih godina, dok je „Besmrtnost“ koju je napisao 1988. godine bila poslednja knjiga koju je napisao na češkom. Od tada je pisao na francuskom jeziku.

U intervjuu za Njujork tajms 1984. godine, Kundera je izjavio: „Da li o svom životu u Francuskoj razmišljam kao o kompenzaciji, zamenskom životu, životu koji nije stvaran? Da li sebi kažem: ’Tvoj život je u Čehoslovačkoj, među svojim ljudima…?’ Ili prihvatam život u Francuskoj – ovde gde zaista jesam – kao svoj pravi život i trudim se da ga živim u potpunosti? Biram Francusku.“

On nije posetio Češku kada je 2008. godine osvojio Češku nacionalnu nagradu za književnost ili 2009. godine kada mu je Grad Brno, grad u kome je rođen, dodelio počasno državljanstvo. Prošle godine je češki ambasador u Francuskoj Kunderi zvanično i lično u Parizu uručio potvrdu o državljanstvu, navodeći da je vraćanje češkog državljanstva ovom piscu „veoma važan simolični čin, simbolični povratak najvećeg češkog pisca u Republiku Češku“.

Otada je Kundera donirao svoju biblioteku, arhivsku građu i fotografije Moravskoj biblioteci u Brnu, što je češki ministar kulture označio kao „izuzetno važan događaj“.

Ranije ovog meseca, otkriveno je da je Kundera dozvolio da se njegov poslednji roman „Praznik beznačajnosti“ prevede na češki jezik, što će biti prvi prevod koji je on odobrio još od 1993. godine. Ana Krenjinova, prevoditeljka knjige, izjavila je za Brno dejli da je bilo potrebno deset razmena nacrta prevoda kako bi obe strane bile zadovoljne. Kada je u januaru 2020. godine poslala Kunderi svoj prvi prevod, „naredna dva meseca su ga doterivale Kunderina žena Vjera i prevoditeljka, pre nego što će ovaj roman biti objavljen u septembru, prenosi češki magazin.

Autor: Alison Flad
Izvor: theguardian.com
Prevod: Nataša Đuričić Marković

Autor: Milan Kundera

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Milan Kundera

Milan Kundera

Milan Kundera (1929–2023) rođen je u Brnu. U rodnom gradu je 1948. godine maturirao, a zatim upisao Filozofski fakultet Karlovog univerziteta u Pragu. Završio je nekoliko semestara, prekinuo studije, ali ostao uvek vezan za filozofsku literaturu. Studirao je muzičku kompoziciju kod poznatog profesora Vaclava Kaprala.

„Kako da dresirate svog zmaja“ – iliti kako postati junak na teži način

Dok čekamo drugi nastavak igrane filmske adaptacije u kojoj će se sledeće godine Džeradu Batleru priključiti čuvena Kejt Blanšet u ulozi davno izgubljene junakove majke, Laguna je odlučila da nas podseti i na samu knjigu „Kako da dresirate svog zmaja“ britanske književnice Kreside Kauel, koja je pre pomenute igrane verzije na velikim ekranima ogroman uspeh doživela i kroz animirani serijal.

Pročitaj više

Prikaz romana „Druga strana“: Treća strana Alfreda Kubina

Objaviti samo jedan roman, a ostati u istoriji književnosti – to je pošlo za rukom austrijskom slikaru i piscu Alfredu Kubinu. I mada je znatno poznatiji po svom likovnom opusu, Kubinovo književno delo je skriveni dragulj fantastike, koji pleni somnabulnom atmosferom.

Pročitaj više

Prikaz romana „Hamnet“: Ženska priča o sudbini i osećanjima

Roman „Hamnet“ Megi O’Farel, inspirisan kratkim životom sina Vilijama Šekspira, na pozornicu izvodi i Agnes, dečakovu majku i suprugu slavnog engleskog pesnika i dramskog pisca, donoseći priču o nesvakidašnjoj ljubavi i tragediji koja menja život iz korena.

Pročitaj više

Delfi Kutak je pročitao: „Čast“

„Čast“ je drugi roman Elif Šafak koji čitam, a u njima mi se posebno dopada uloga žene, njihova borba, surova ali realistična. Na samom početku već iz prve rečenice otkrivamo da je sin ubio majku zbog časti.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com