Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Intervju sa Elif Šafak, autorkom romana „Čast“: U Turskoj muškarci pišu, a žene čitaju. Želela bih da se to promeni

Jedna od najtraženijih turskih spisateljica govori o svojoj izuzetno raznolikoj publici, izbegavanju onoga što je sputava i o razlogu iz kojeg sve svoje romane piše dva puta.
Intervju sa Elif Šafak, autorkom romana „Čast“: U Turskoj muškarci pišu, a žene čitaju. Želela bih da se to promeni - slika 1
Rođena 1971, Elif Šafak je napisala osam romana i jedna je od najčitanijih spisateljica iz Turske. Njena dela su prevedena na 30 jezika i uručen joj je francuski Orden umetnosti i književnosti. Vreme provodi na relaciji Istanbul – London. Poslednji roman koji je objavila je „Čast“.

Vaš novi roman opisuje ubistva iz časti u jednoj tursko-kurdskoj imigrantskoj porodici u Britaniji. Šta vas je privuklo ovoj temi?

Oduvek su me zanimale porodice, verovatno zbog toga što nisam odrasla u porodici. Odgajila me je samohrana, zaposlena, feministički nastrojena majka. To je bilo pomalo neobično za Tursku sedamdesetih godina. Porodice me intrigiraju. U ovom romanu, želela sam da istražim kako je moguće da najviše povređujemo one koje najviše volimo. Usredsredila sam se na odnos između majke i sina, na način na koji majke odgajaju svoje sinove kao da su sultani u kući i kako to, na duge staze, svima kvari sreću.

Šta vam je bilo najteže da dočarate?

U mojim prethodnim romanima bilo je svojeglavih, živopisnih ženskih likova različitih veroispovesti – islamske, hrišćanske, jevrejske. Ovog puta, u centru priče je muški lik, i to ne naročito prijatan lik. Iskender nije heroj, ali nije ni antiheroj. On je nasilnik, srcelomac. Bilo je važno da se stavim na njegovo mesto, da vidim svet njegovim očima, ne osuđujući ga. Bo je to veliki emocionalni izazov.

Roman je šest nedelja bio u vrhu liste bestselera u Turskoj. Očigledno da je tema romana pogodila neke bolne tačke...

Izazvala je dosta rasprava. Turska je izuzetno kompleksna zemlja. Većina čitalaca su žene, svih generacija, i vrlo su strastvene po pitanju knjiga. Međutim, literarnom kulturom uglavnom vlada patrijarhat. Uopšteno gledano, muškarci pišu, žene čitaju. Volela bih da se taj šablon promeni. Trebalo bi da više žena piše romane, pesme, drame i onda će, nadam se, više muškaraca čitati fikciju.

Uzimajući u obzir tu neravnopravnost, šta mislite da je doprinelo da se vi probijete kao pisac?

„Čast“ je osmi roman i jedanaesta knjiga koju sam objavila u Turskoj. Kako je prolazilo vreme, svaka knjiga mi je donosila sve veću publiku. Moji čitaoci su iznenađujuće raznoliki. Imam neke konzervativne čitaoce, na primer, žene pokrivenih glava, ali i veliki broj liberala, levičara, feministkinja, nihilista, ekologa i ateista. A osim njih, tu su i mistici, agnostici, Kurdi, Turci, Aleviti, Suniti, homoseksualci, domaćice, poslovne žene... Dakle, ljudi koji u Turskoj međusobno ne bi komunicirali, čitaju iste romane. To me čini srećnom. Umetnost i književnost i treba da nam pomognu da se oslobodimo svojih mentalnih čaura.

Kao turska spisateljica, veoma poznata i u neislamskim zemljama, koje vrste prtisaka osećate?

Kada ste „žena pisac iz islamskog sveta“ očekuje se da ćete pisati o svom identitetu, o ženama u muslimanskim društvima. Fikciji koja ne potiče sa Zapada pripisuje se određena funkcija. Očekuje se da vaše delo bude informativno, reprezentativno. Prosečan muškarac, belac, pripadnik američke srednje klase koji se bavi pisanjem ima slobodu da eksperimentiše sa formom i izabere koju god temu želi, ali spisateljica iz Alžira ili Avganistana bi trebalo da piše priče koje se uklapaju u određeni kulturološki obrazac.

Da li ste roman „Čast“ napisali na turskom, a onda je sami preveli na engleski?

Poslednjih devet godina pišem i na engleskom i na turskom. Roman prvo napišem na engleskom, a zatim ih profesionalni prevodioci prevedu na turski. Zatim uzmem taj prevod i ponovo napišem roman. Prema tome, u suštini svaki roman napišem dva puta. Ima stvari koje mi je lakše da izrazim na turskom, ali postoje i one koje mi je lakše da kažem na engleskom. Ukoliko pišem o tugi i čežnji, lakše mi je da pišem na turskom. Ako pišem o humoru, ironiji, satiri, lakše je na engleskom.

Govorili ste da se protivite pravilu – „piši ono što znaš“...

Svojim studentima kreativnog pisanja na početku uvek kažem: „Nemojte osećati obavezu da pišete ono što znate!“ Vi svakako možete to da radite. Ali to nije suština književnosti. Pišite ono što osećate u srcu.

Vi ste, takođe, i veliki poznavalac sufizma, a posebno pesnika Rumija. Postoji li uopšte  svest o ovoj tradiciji na Zapadu?

Na žalost, mnogi ne znaju ništa o ovoj bogatoj i miroljubivoj tradiciji. Ali ni ljudi na Bliskom istoku ne poseduju neko posebno znanje o tome. Intrigira me uočavanje neverovatnih sličnosti među mističkim tradicijama svih monoteističkih religija, jer cilj je uvek isti. On je univerzalan, sveobuhvatan. To je unutrašnje putovanje zasnovano na empatiji i želji da se prevaziđu sopstvena ograničenja. U tom smislu, Rumijeva sufistička filozofija ima mnogo toga zajedničkog sa književnošću.

Izvor: theguardian.com
Prevod: Maja Horvat

Autor: Elif Šafak

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Elif Šafak

Elif Šafak

Elif Šafak je nagrađivana književnica britansko-turskog porekla. Objavila je 19 knjiga, od kojih 12 romana, uključujući i poslednji Ostrvo nestalog drveća, koji se našao u užem izboru za nagradu Costa, British Book Awards, Ondačijevu nagradu Kraljevskog književnog društva i Women’s Prize for Fiction. Njena dela prevedena su na 57 jezika i nalaze se na listama bestselera širom sveta. Roman 10 minuta i 38 sekundi na ovom čudnom svetu bio je u užem izboru za Bukerovu nagradu i Ondačijevu nagradu Kraljevskog književnog društva; knjiga je izabrana i za Blekvelovu knjigu godine. Roman 40 pravila ljubavi je proglašen za jedan od 100 romana koji su oblikovali svet po izboru Bi-Bi-Sija. Šafakova je doktorirala političke nauke i predavala na univerzitetima u Turskoj, SAD i Velikoj Britaniji, uključujući Koledž Svete Ane na Oksfordu, gde je počasni profesor. Takođe ima počasni doktorat (Litterarum humanarum doctor) Univerziteta Bard. Šafakova je saradnica i potpredsednica Kraljevskog književnog društva, a Bi-Bi-Si ju je uvrstio među 100 najuticajnijih i najinspirativnijih žena. Članica je Saveta za kreativnu ekonomiju Svetskog ekonomskog foruma i jedan od osnivača Evropskog veća za spoljne odnose (ECFR). Kao borac za ženska prava, prava LGBTQ+ populacije i slobodu govora, Elif Šafak je inspirativan javni govornik, i dvaput je bila govornik na konferenciji TED. Elif Šafak objavljuje tekstove u mnogim velikim listovima širom sveta, a nosilac je i Ordena Viteškog reda umetnosti i književnosti. Godine 2017. medijska kuća Politiko uvrstila ju je među dvanaestoro ljudi „koji ulivaju preko potrebni optimizam“. Bila je u žiriju brojnih književnih nagrada i predsednik žirija književne nagrade Velkom, kao i nagrade PEN/Nabokov. Nedavno je nagrađena međunarodnom književnom nagradom Haldour Laksnes za doprinos „obnovi umetnosti pripovedanja“. elifshafak.com Foto: © Ferhat Elik

O životu, vrlini i moći razuma: „Meditacije ili Samom sebi“ Marka Aurelija u prodaji od 5. marta

Remek-delo praktične filozofije „Meditacije ili Samom sebi“ poslednjeg rimskog cara Marka Aurelija, sa izuzetnim predgovorom Vladete Jankovića, nudi dragocene uvide o životu, vrlini i moći razuma. Meditacije koje je napisao u poslednjim godinama svojih vojnih pohoda sadrže privatna

Pročitaj više

Igrajmo se bojama: Veliki posteri za bojenje „U zoo-vrtu“ i „U luna-parku“ u prodaji od 5. marta

Čuješ li tutnjavu vozića i muziku sa ringišpila? Mmm, zamirisale su kokice u luna-parku! Okupi društvo pa pođite različitim stazama zoo-vrta. Pauza je u bistrou! Razvij veliku bojanku, zgrabi bojice i gledaj kako luna-park ili zoo-vrt oživljavaju pod tvojom rukom. Prati primer ili svojoj

Pročitaj više

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića 5. marta u knjižari Delfi SKC

Promocija knjige „Boja straha“ Zorana Petrovića biće održana u četvrtak 5. marta od 18 sati u knjižari Delfi SKC. Pored autora, govoriće pisac Đorđe Bajić i urednica Mina Kebin. Moderiraće Mona Cukić. Ovaj roman svojevrsni je nastavak „Ukusa straha“, prvog psihološkog

Pročitaj više

Ljiljana Šarac predstaviće „Buket žutih ruža“ 6. marta u Bačkom Petrovcu

Bački Petrovac sledeće je odredište naše književnice Ljiljane Šarac, u kojem će 6. marta od 18.00, u Biblioteci „Štefan Homola“, predstaviti svoj aktuelni roman „Buket žutih ruža“, koji ulazi u deseti mesec top-liste najprodavanijih Laguninih naslova. „Buket“ Ljiljane Šarac

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com