Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Imena koja su pisci dali svojoj deci

Pisci uvek iznova moraju da biraju imena za svoje junake, a neki od njih su prilično stručni u tome. Šekspir je izmislio imena Olivija, Miranda i Džesika, koja su i dan-danas popularna. Čarls Dikens je svojim likovima davao imena koja su odražavala njihovu ličnost, počevši od škrtog Skrudža u „Božićnoj priči“ pa sve do pompeznog gospodina Pamblčuka u „Velikim očekivanjima“. A svi treba da se naklonimo Džejn Ostin jer je svom najlepšem, najpopularnijem i najsavršenijem liku u „Gordosti i predrasudi“ dala vlastito ime. Mnoga deca danas dobijaju imena po kultnim književnim likovima ili piscima. Harper, Atikus i Skaut su imena koja su postala popularna zahvaljujući romanu „Ubiti pticu rugalicu“. A imena kao što su Matilda, Eloiz, Ramona i Madlin su postala popularna zahvaljujući istoimenim hrabrim likovima iz knjiga za decu. Pisci koriste imena koja simbolizuju mnoge aspekte njihovih junaka i na taj način stvaraju jake asocijacije. Ovo me je učinilo radoznalom. Pošto autori znaju da budu toliko odlučni i specifični u pogledu imena vlastitih likova, interesovalo me je koja imena su davali sopstvenoj deci.

750-knjig

Foto: Freepik



Pisci, u većini slučajeva, napišu više knjiga nego što imaju potomaka (Tolstoj je jedini izuzetak za koga znam, koji je imao trinaestoro dece), a u svakoj knjizi imaju na desetine likova kojima moraju nadenuti ime. Tako sam pretpostavila da mnogi pisci čuvaju svoja omiljena imena za svoju decu. Ili, u nekim slučajevima, njihova deca imaju ista imena kao i neki od njihovih najpoznatijih likova. Pretpostavljam da su i njihovi supružnici imali ponešto da kažu povodom imena dece!

Zbog radoznalosti me je istraživanje uvuklo u veoma duboku zečju rupu. Većini bilo kakvo istraživanje verovatno zvuči dosadno, ali sa svakim člankom na Vikipediji na koji sam kliknula postajalo mi je interesantnije. Dosta sam brbljala... sledi veoma zanimljiv spisak imena koja su književnici dali svojoj deci.


Imena koja su pisci klasične književnosti dali svojoj deci:

Troje dece Vilijama Šekspira zvali su se Hamnet, Džudit i Suzan.

Čarls Dikens, koji je zaista bio izvrstan u imenovanju vlastitih likova, ostavio je skoro isti broj potomaka koliko i knjiga. Njegova deca su se zvala Čarls, Meri, Kejt, Volter, Frensis, Alfred, Sidni, Henri, Dora i Edvard.

Trinaestoro dece Lava Tolstoja zvala su se Sergej, Tatjana, Ilija, Lav, Marija, Petar, Nikolaj, Varvara, Andrej, Mihael, Aleksej, Aleksandra i Ivan.

Deca Fjodora Dostojevskog su se zvala Ljubov, Aleksej, Sonja i Fjodor.

Mark Tven je svojoj deci dao imena Klara, Džin, Suzi i Langdon.

Meri Šeli i Persi Šeli dali su svojoj deci imena Persi, Vilijam i Klara.

Deca Hermana Melvila su se zvala Elizabet, Malkolm, Frensis i Stenviks.

Džordž Orvel je svom sinu dao komplikovano ime Ričard Horejšio Bler.

Gabrijel Garsija Markes je imao dva sina koje je nazvao Rodrigo i Gonzalo.

Dvoje dece Džejmsa Džojsa zvali su se Đorđo i Lusija.

Deca Činua Ačebea se zovu Nvando, Čidi Čike, Činelo i Ikečukvu.

Salman Ruždi je svojoj deci dao imena Zafar i Milan.

Džon Stajnbek je svojim sinovima dao imena Tomas i Džon.

Alis Voker je ćerki dala ime Rebeka.

Toni Morison je sinovima dala imena Slejd i Harold.

Frensis Skot i Zelda Ficdžerald su prvobitno svoju jedinu ćerku nazvali Patriša, ali su joj, dok je još bila beba, promenili ime u Frensis Skot. Zvali su je Skoti.

Ernest Hemingvej je imao tri sina po imenu Gregori, Patrik i Džek.

Vilijam Fokner je svojoj ćerki dao ime Džil.


Imena koja su pisci misterija dali svojoj deci:

Potomci Artura Konana Dojla su se zvali Adrijan, Artur, Meri Luiz, Džin i Denis.

Agata Kristi je svoju jedinu ćerku nazvala Rozalind.

Troje dece Dafne di Morije su se zvali Kristijan Frederik, Flavija i Tesa.

Sin Džejmsa Patersona zove se Džek.

Džon Grišam je svojoj deci dao imena Šej i Taj.

Stiven King je svojoj deci dao imena Džo, Naomi i Oven.

Džilijen Flin je svome sinu dala ime Flin po vlastitom prezimenu.


Imena koja su pisci fantastike dali svojoj deci:

Dž. R. R. Tolkin je svojoj deci dao imena Džon Frensis, Majkl Hilari, Kristofer Džon i Prisila En.

Deca Isaka Asimova se zovu Robin i Dejvid.

Ursula K. le Gvin je svojoj deci dala imena Elizabet, Teo i Kerolajn.

Nil Gejmen je svojoj deci dao imena Entoni, Holi, Medi i Majkl.

Margaret Atvud je svojoj ćerki dala ime Elenor.

Žil Vern je imao jednog sina po imenu Mišel.

Frenk Herbert je svojoj deci dao imena Brajan, Brus i Peni.

Sinovi Filipa Pulmana zovu se Tomas i Džejms.


Imena koja su pisci književnosti za decu dali svojoj deci:

Roald Dal je svojoj deci dao imena Olivija, Tesa, Teo, Lusi i Ofelija.

Edit Nesbit je imala petoro dece koje je nazvala Fabijan, Rozamund, Pol, Džon i Ajris.

A. A. Miln je kultnog lika u knjigama o Viniju Puu nazvao po svom sinu Kristoferu Robinu.

L. M. Montgomeri je imala tri sina: Čestera, Stjuarta i Hjua.

Deca Džudi Blum se zovu Lorens i Rendi.

Beverli Kliri je svoju decu nazvala Malkolm Džejms i Merijen Elizabet.


Bilo mi je zanimljivo što su pisci birali česta imena za svoju decu. Možda su neki od njih sačuvali svoju kreativnost za svoje knjige? Ili su se jednostavno odlučili za neke mejnstrim opcije. Iako na listi ima puno dece koja su dobila „obično“ ime, ima i nekih jedinstvenih koja se zaista ističu. Dva imena koja su mi zapala za oko su ona koja nose sin Toni Morison – Slejd, i ćerka Roalda Dala – Ofelija. Baš su kul! A ime koje me je najviše iznenadilo nosi Melvilov sin Stenviks. Nikada ranije nisam čula za to ime. Moja radoznalost u vezi sa imenima koja su pisci dali svojoj deci je zadovoljena… bar za sada.

Autor: Alison Doerti

Izvor: bookriot.com

Prevod: Kristijan Vekonj

Podelite na društvenim mrežama:

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.