Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

bukmarker

Igor Marojević o damstvu u knjizi „Prave Beograđanke“

Igor Marojević o damstvu u knjizi „Prave Beograđanke“ - slika 1
Gost Studija B, Igor Marojević je razgovarao sa voditeljkom jutarnjeg programa, Ivonom Fuštić o svom novom romanu Prave Beograđanke“.

Moraćemo da pitamo Igora Marojevića koje su to prave Beograđanke. To je naslov njegove najnovije knjige koja je, evo nakon 6 godina pauze ugledala svetlo dana. Možete upravo i da vidite kako izgleda knjiga. Ja još uvek nisam pročitala, ali obećavam da ću to uraditi, ali ko je fam fatal u današnjem Beogradu, kao i koje su to prave Beograđanke, na to pitanje svakako ima odgovor pisac Igor Marojević, koji je ovde pored mene. Dobro jutro.

Dobro jutro. Naprotiv, ja nemam odgovor. Ja samo nudim više odgovora. Ja mislim da književnost ne treba samo da postavlja pitanja, kako se može čuti, ali ne treba ni da da samo jednoznačan odgovor. Tu postoji više junakinja koje se trude da održe neke manire i neki nivo, uprkos tome što vreme nije i savremeni Beograd ne ide na ruku tome i one sve imaju svoj koncept damstva i zastupaju ga kroz radnje naravno, ne teorijski. Ja sam prosto ponudio više mogućih odgovora, pa nek svaki čitalac nađe fatalnu ženu za sebe ili damu za sebe u njoj, ako je ima u romanu.

Da li i u ovom romanu opisujete sudbine Beograđanki i koliko ih je?

Zavisi kako gledamo, jer ima recimo 3 glavne junakinje. To su: Emilija, Aleksandra i Nina. One potpuno različite koncepte damstva zastupaju, ali sve su na neki način u mejnstrimu. Ili rade u takvim firmama ili zastupaju vid zabave koji zastupa mejnstrim, ali ima takođe još junakinja i među tih 4 ili 5 ili 6, koje su krupnije prikazane nalazi se odgovor na eventualno pitanje - ko je ta dama.

Da li te dame, koje ste opisali, imaju pokriće u stvarnom životu?

Jeste, imaju. Ja sam pošao od sudbina nekoliko realnih Beograđanki koje su mi ispričale svoje priče, međutim, ja sam izneverio te priče za potrebe romana i onda pošto sam se već poigravao sa sudbinama nekoliko, ne samo žena, ali pre svega žena, onda sam pomislio da je moralno da uvedem i lika koji se zove Igor Marojević i da on od svih junaka sa pokrićem iz realnog života prođe na najgori način od svih. To je neki moralni minimum bio da ja mogu da se poigravam tuđim sudbinama tako što bih se najbrutalnije poigrao svojom.

Hvala puno. Eto mislim da smo vam zagolicali maštu bar kada je ova knjiga u pitanju, „Prave Beograđanke“. Od kada se pojavila, od kako je izašla već se pojavila i na Laguninoj listi i to kao 25, a to je stvarno veliki uspeh. Ovo je dobra preporuka za ovaj vikend, a vikend, kao što možete videti, je hladan tako da je dobra preporuka svakako da pročitate knjigu.

Izvor: Studio B

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni. Objavio je Beogradsko petoknjižje: romane „Dvadeset četiri zida“ (1998, 2010), „Parter“ (2009), „Prave Beograđanke“ (2017) i „Tuđine“ (2018) i zbirku priča „Beograđanke“ (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz „Etnofikcije“, još nedovršene pentalogije: „Žega“ (2004, 2008), „Šnit“ (2007, 2008, 2014), „Majčina ruka“ (2011) i „Ostaci sveta“ (2020, 2022). Ostala dela: novela „Obmana boga“ (1997), zbirke priča „Tragači“ (2001), „Mediterani“ (2006, 2008) i „Sve za lepotu“ (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja „Kroz glavu“ (2012) i „Roman o pijanstvima“ (2019). Napisao je i drame: „Nomadi“ (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), „Tvrđava Evropa“ (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i „Bar sam svoj čovek“ (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu „Dvadeset četiri zida“ istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, „Meša Selimović“, Nagradu grada Beograda, „Zlatni Beočug“, „Károly Szirmai“, Nagradu iz Fonda „Borislav Pekić“, „Desimir Tošić“… Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom „Preteče“. Piše i knjigu pripovedaka „Granična stanja“. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika. Živi u Zemunu.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com