Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Huan Hose Miljas: Na putu smo ka samouništenju ljudske vrste

Pisac i novinar Huan Hose Miljas, koji je zajedno sa paleontologom Huanom Luisom Arsuagom objavio knjigu „Sapijens razgovara sa neandertalcem“, smatra da trenutno stanje vodi ka „samouništenju ljudske vrste“, pomoću virusa koji je „posledica lošeg odnosa čoveka sa prirodom“.

„Period u kome živimo je pun kontradiktornosti i živimo između dve krajnosti – vlastitog jada i vlastite važnosti. Ali čini se da trenutno ljudska bića idu ka samouništenju – prvenstveno zbog klimatskih promena, koje nisu nimalo naivne; virusa koji nas vraća u prah i pepeo, a koji je posledica našeg lošeg odnosa sa prirodom, ili preteranog kapitalizma“, požalio se autor u intervjuu koji je dao za Europa Press.

Miljas je ironično naglasio da ukoliko „čovek nestane, svet neće izgubiti ništa bitno“.

„Uostalom, stvari bi se sigurno poboljšale, zbog te sklonosti ka samodestruktivnosti koju čovek poseduje. Unutar čoveka postoje dve težnje, ona za životom i ona za smrću, koje bi trebalo da budu u ravnoteži, ali nisam siguran da je trenutno tako“, upozorio je on.

Knjiga „Sapijens razgovara sa neandertalcem“ je rezultat višemesečnog putovanja Miljasa i Arsuage u 16 etapa. Protagonisti knjige na duhovit način govore o uticaju ljudskih predaka na svakodnevni život: od supermarketa pa sve do seks-šopa.

Miljas kaže da je „najveće iznenađenje“ doživeo kada je počeo detaljnije da proučava neandartalce. „To je beskrajno kratak period i, ukoliko uporedimo ljudski životni vek sa istorijom čovečanstva, on bi trajao samo dva dana. Mislim da ovaj fenomen bolje objašnjava istoriju od same istorije“, istakao je on.

Autor smatra da postoji tendencija „potcenjivanja“ ovog perioda, naročito u Španiji – „Da se Atapuerka ne nalazi u Španiji, nego u Sjedinjenim Državama, mnogo više ljudi bi otišlo da obiđe ovo arheološko nalazište“ – a takođe smatra i da je sve krenulo nagore na prelazu iz paleolita u neolit.

„Nikada nisam razumeo što se reč neandertalac može upotrebiti kao uvreda, zato što se time otkriva potpuni nedostatak znanja. Da su neandertalci preživeli, verovatno bismo bili bolji ljudi“, smatra Miljas, i takođe naglašava da je paleolit najbolji stupanj u razvoju čoveka.

„Privatne svojine još uvek nije bilo, postojao je socijalistički kontekst raspodele dobara, čovek nije pokušavao da gomila bogatstvo, već je živeo srećno od onoga što je ulovio i sakupio. Najbolji trenutak u istoriji čoveka je bio onaj kada smo bili lovci-sakupljači“, uverava Miljas.

Sa druge strane, Arsuaga je objasnio da su mu ova putovanja pomogla da prepozna razliku između modernog čoveka i neandertalca. „Veoma smo uvrnuti, i kao da smo izgubili nevinost. Možda smo lukaviji, ali ne na inteligentan, već na makijavelistički način“, primećuje Arsuaga sa dozom ironije.

Ovog paleontologa „zanima“ kada i kako „ljudsko biće prestaje da bude posmatrano kao životinja“, što postaje očigledno kada se posmatra svakodnevni život čoveka. „Ljudsko biće je pripitomljeni neandertalac, baš kao što je i pas pripitomljeni vuk“, zaključuje on.

Izvor: spainsnews.com / laprovincia.es

Prevod: Kristijan Vekonj

Foto: Juan Millás

Autor: Huan Hose Miljas

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Huan Hose Miljas

Huan Hose Miljas

Huan Hose Miljas je španski pisac koji je napisao mnoštvo priča, eseja i romana koji se pre svega bave psihološkom introspekcijom i koji su uvek začinjeni fantastikom. Ima specifičan stil i uspeo je da stvori sopstveni žanr koji ima mnoge poklonike.

Slika Huan Luis Arsuaga

Huan Luis Arsuaga

Huan Luis Arsuaga je poznati paleoantropolog, u naučnom svetu čuven po svom radu na arheološkom nalazištu u Atapuerki u Španiji. Njegova istraživanja i otkrića na ovom lokalitetu bacila su novo svetlo na preistorijski razvoj čoveka u Evropi.

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Laguna, Delfi i VODAVODA Vodica: Mali poklon za najlepši početak školske godine

Nova školska godina donosi nove radosti i uzbuđenja. Izdavačka kuća Laguna i Delfi knjižare, u saradnji sa kompanijom VODAVODA Vodica, učiniće početak škole još lepšim uz zanimljivu akciju!

Pročitaj više
Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac: U životu ne biram puteve kojima se lakše ide

Ljiljana Šarac rođena je u Smederevu 1971. godine. U rodnom gradu završila je gimnaziju, a u Beogradu Filološki fakultet, smer Srpska književnost i jezik sa opštom književnošću. Dvanaest godina je radila u Saobraćajnom preduzeću Lasta kao novinar, urednik Revije Lasta i PR. Nakon toga se okreće profesorskom pozivu i danas radi kao nastavnik srpskog jezika. Godinama je pisala i objavljivala pesme. Dobitnik je „Smederevskog Orfeja“. Književni klub Smederevo joj je objavio zbirku pesama „Lutka učaurene duše“ 1997. godine. Među njene najuspešnije i najčitanije romane spadaju: „Opet sam te sanjao“, „Gde sam to pogrešila“, „Zid tajni“, „Zlatna žila“, „Starija“, „Dok svetac bdi“, „Buket žutih ruža“… Dobitnica je prestižne nagrade „Beogradski pobednik“ (2019). Član je Književnog kluba Čukarica. Od 2020. član je Udruženja književnika Srbije.

Pročitaj više
Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Ante Tomić: Moramo se izlečiti od toksičnog nacionalizma

Već po naslovu „Kraljević Marko oslobađa Imotski“ (Laguna, 2026) jasno je da se Ante Tomić, plodonosni pisac, scenarista i kolumnista Jutarnjeg lista i Velikih priča, bogato razmaštao odvodeći nas u davnu prošlost, u dane vojevanja navodnog velikog junaka iz naše istorije, kako bi otključao intrigantnu temu o identitetu i nama samima, o korenima onoga što živimo danas. Kraljević Marko je tako u romanu zapravo jedan od imitatora čuvenog vojskovođe, koji je uspeo ubediti narod da je najbolji od svih, da bi sled događaja pokazao upravo suprotno. Ali nije važno šta se zapravo desilo, već kako istorija pamti priče.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.