Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Deset zanimljivosti koje niste znali o romanu „Konstantinovo raskršće“ Dejana Stojiljkovića

Od danas je u prodaji prošireno jubilarno izdanje knjige „Konstantinovo raskršće“ Dejana Stojiljkovića. Prošlo je tačno 10 godina otkad se ovaj roman prvi put pojavio pred čitaocima u Srbiji i za to vreme je imao veoma zanimljiv i uspešan put.

Autor nam je povodom ovog jubileja otkrio 10 zanimljivosti koje dosad niste znali o „Konstantinovom raskršću“.

1. Radni naslov romana, koji je prvobitno bio kraća novela, bio je „Tamni vilajet“, ne po narodnoj priči, već po jednoj pesmi Branka Miljkovića.

2. Prva ruka romana napisana je još 2002. godine.

3. Struktura romana je slična strukturi knjiga Stivena Kinga.

4. Lik Nemanje Lukića je inspirisan glavnim junakom romana „Dnevnik o Čarnojeviću“ Miloša Crnjanskog.

5. Kao inspiracija i osnova za lik šturmbanfirera Hajnriha Kana iskorišćen je Rajnhard Hajdrih, šef Glavnog bezbednosnog ureda Trećeg rajha i guverner Češke i Moravske, poznat po nadimku „Praški kasapin“.

6. Prilikom vizuelnog uobličavanja likova za strip-adaptaciju, crtač Dragan Paunović je za lik Nemanje Lukića koristio kao model glumca Džejmsa Pjurfoja, a za lik Ota fon Fena – nedavno preminulog Rutgera Hauera. Kao crtačka osnova za lik Krsmana Teofilovića poslužio je naš poznati glumac Dragan Mićanović.

7. Roman je proglašen za najčitaniju knigu u sistemu narodnih biblioteka Srbije za 2010 godinu. Ipak, nagrada za najčitaniju knjigu piscu nije dodeljena.

8. Glavni junak romana Nemanja Lukić se pojavljuje u još nekoliko proznih ostvarenja Dejana Stojiljkovića, u noveli „Upitaj mrak“, pripovetkama „Pucanj“, „Mrtve stvari“ i „Neonski bluz“, a pominje se i u romanu „Kainov ožiljak“, koji je autor napisao zajedno sa Vladimirom Kecmanovićem.

9. Rusko izdanje romana ima drugačiji naslov. Zove se „Konstantinov mač“.

10. Nezvanični „prikvel“, to jest prednastavak romana je „Znamenje anđela“. Autor je najavio i nastavak, koji ima radni naslov „Ponoćni ljudi“, i baviće se pričom o Nemanji Lukiću.

Podelite na društvenim mrežama:

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Počinju „Septembarski vikendi“: Na popustu romani Valjarevića, Kafke, Petkovića i drugih, kao i odabrane dečje knjige!

Nakon „Avgustovskih vikenda“, ljubitelje čitanja očekuje akcija - „Septembarski vikendi“, te od petka 4. septembra do nedelje 6. septembra 2026. važe posebni popusti na odabrane Lagunine knjige, i to na sajtovima delfi.rs, laguna.rs i u svim Delfi knjižarama.

Pročitaj više
Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Neka čitanje lektire bude uživanje: Na tri ili više odabranih Laguninih naslova 15% popusta

Dragi đaci, roditelji i ljubitelji čitanja, Počinje školska godina, a sa njom i mnoštvo knjiga u okviru lektire koje treba pročitati!

Pročitaj više
Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Snažna priča o herojstvu jedne žene: Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković 10. septembra u knjižari Delfi SKC

Promocija romana „Krik“ Ane Atanasković biće održana u četvrtak 10. septembra od 18 sati u knjižari Delfi SKC. O knjizi će, pored autorke, govoriti i Jelena Pavić Martinović, moderatorka Delfi kutka, Jelena Nedeljković, administratorka grupe „Čitajmo domaće“ i Dubravka Dragović Šehović, urednica Lagune.

Pročitaj više
Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Prikaz zbirke „Fikcija“: Stanovita nemogućnost laganja

Marginalna priroda kratke proze u našoj produkciji ne menja se već godinama, a njena pozicija tek ponekad može da parira romanesknim naslovima koji su favorit publike, ali i urednika i kritike. Ovakva situacija nije rezervisana samo za naše podneblje, i stoga uvek raduje pojava pripovednih naslova koji se konceptom, širinom i, pre svega, kvalitetom istaknu u romanocentričnom miljeu. Prošlogodišnja zbirka priča „Fikcija“ Ivane Bodrožić jedno je od takvih dela, a njeno srpsko izdanje pokazatelj je aktuelnosti ovih priča i van primarnog čitalačkog okvira.

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.