Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Velika čitanost knjiga domaćih autora

Velika čitanost knjiga domaćih autora - slika 1
Izdavačka kuća Laguna objavljuje književnost koja iz dana u dan ima sve veću čitalačku publiku, a proza u Srbiji zauzima sve veći značaj u društvu. Ponekad je jezik kojim se piše jedini način da se govori o istoriji, filozofiji, religiji, stvarima koje smo proživeli ili koje nas okružuju. Čitaocima je danas sve mnogo dostupnije, a dobre knjige su izbor koji neretko prave, zato Lagunini pisci imaju velike tiraže.

Knjiga „Spas“ Isidore Bjelice postiže veliki uspeh. „Spas“ je ultimativna knjiga za spasenje tela i duše, koja ne može da se poredi ni sa jednom drugom knjigom po iskrenosti, emocijama, ali ni velikom broju tajni i recepata koje autorka otkriva. U štampu je ušlo dvadeset peto izdanje knjige „Spas“, što govori o tome da je publika prepoznala njenu iskrenu emociju i motiv za pisanje da sa javnošću podeli najteže trenutke svog privatnog života.

Jedan od najznačajnijih srpskih savremenih pisaca Igor Marojević opisao je u novoj knjizi „Beograđanke“ (Laguna, 2014) ljubavne nesporazume, zbližavanja, iskušenja i želje različitih žena. Sve ove teme bliske savremenom čoveku probudile su veliko interesovanje čitalaca, ali i stručne javnosti. Knjiga je svetlost dana ugledala 1. jula, a u štampi se već nalazi peto izdanje knjige za koju je književnik Filip David rekao: „Odlična proza! Zrelo, majstorski. Svaka priča je sjajna. Mnogo odličnih detalja, poznavanja ženske psihologije.“
Velika čitanost knjiga domaćih autora - slika 2
Petim izdanjem se može pohvaliti i dr Nele Karajlić, čija hit knjiga ovog leta „Fajront u Sarajevu“ doživljava svoje peto izdanje u tiražu od 10.000 primeraka. Dr Nele Karajlić je jedan od najdragocenijih insajdera još neispričane priče o Jugoslaviji, koja je cela igrala rokenrol, čak i u nedelji kad je otišô Hase i kada je crkô maršal i kada nam se ženio Vukota! Pred nama je neodoljivo ispričana priča o odrastanju, sazrevanju i starenju u jednoj zemlji koja se krvavo raspala, a onda formirala slobodnu teritoriju u našim sećanjima. Čitaoci su oduševljeni autobiografijom „Fajront u Sarajevu“ koja je do sada štampana u 70.000 primeraka.

Otvorimo li bilo koju od predivnih knjiga Ljubivoja Ršumovića, zaboravićemo na sve njegove pokušaje da ne otkrije kako nije pristao nikada da odraste. „Ujdurme i zvrčke iz antičke Grčke“ je najlepša knjiga za sve ljubitelje mudrih priča i lepršavih reči, a u štampi je peto izdanje ove knjige kojom nam je Ršumović dao najlepši poklon – želju da i sami otkrivamo šta se u nama i oko nas zbiva i da o tome mislimo i govorimo nesputanim jezikom.

Dejan Lučić, kultni pisac čitave jedne generacije, svojim knjigama donosi nam zaprepašćujuće trilere u kojima se mešaju fakta i fantazija koja, protokom vremena, postaje stvarnost... Kao dobar poznavalac teme, on nas uvodi u tajne masona, njihovih običaja, skrivenog načina govora, sistema skupljanja informacija i uticaja na događaje, u mehanizme obaveštajnih službi, njihovih obmana i manipulacija svešću... U štampi je šesto izdanje knjige „Kineska osveta“, peto izdanje priručnika za osvajanje vlasti pod nazivom „Teorija zavere I – Priručnik za osvajanje vlasti“, treće izdanje knjige „Islamska republika Nemačka 3: Mosadova meta“ i drugo izdanje knjige „Ljubav sa Pink Panterom“ koja otkriva zakulisne puteve kriminala i novca i upoznaje nas s tajnama legendarne grupe lopova koju favorizuju britanski i nemački mediji.
Velika čitanost knjiga domaćih autora - slika 3
Knjiga mozgalica i glavolomki čuvenog pisca i pustolova Uroša Petrovića „Misterije Ginkove ulice“ nudi izazove za sve odvažne istraživače i mudrice. Ljubitelji „Avena“, „Zagonetnih priča“ i „Petog leptira“ uživaju i u ovoj sjajnoj zbirci misterija, ilustrovanoj neponovljivim crtežima maestra Dejana Mandića, a to potvrđuje i činjenica da je u štampu ušlo jedanaesto izdanje ove knjige. Novi tiraž biće štampan u 2.000 primeraka.

Neiscrpna tema o ljubavi podstakla je Jelenu Bačić Alimpić da svoja osećanja i razmišljanja prenese na papir. Napisala je „Ringišpil“, knjigu koja doživljava svoje trideset treće izdanje. I roman „Pismo gospođe Vilme“, koji govori o tajnama porodične prošlosti i sudbini žene koja je svoj život žrtvovala zbog ljubavi, dobro se kotira kod čitalačke publike. U štampi se nalazi dvadeset sedmo izdanje ove knjige koja će se štampati u novih 3.000 primeraka.

Basarin roman, nesvakidašnja alegorija o srpskim naravima, današnjim i svagdašnjim, pod nazivom „Dugovečnost“ odvija se kroz razgovor glavnog lika Nastasijevića sa svojim zemljakom Maslaćem, koji kao gastarbajteri obavljaju posao hranitelja majmuna u frankfurtskom zoološkom vrtu. U duhu najuspelijih komediografskih ostvarenja ova knjiga zasmejava čitaoce do suza i još jednom, u Basarinom maniru i besprekornom pripovedačkom stilu, nepogrešivo razotkriva lice i naličje našeg mentaliteta. U štampi je sedmo izdanje ove knjige.

I knjiga „Gavrilov princip“ grupe autora je knjiga čijih je četrnaest priča o Sarajevskom atentatu zaintigiralo čitaoce. U štampi je treće izdanje ove knjige koja će se štampati u tiražu od 2.000 primeraka.

Knjiga „Dorćol“ Svetlane Velmar Janković, koja je dobila „Andrićevu nagradu“ za najbolju knjigu priča, po rečima kritičara, „opčinila je čitaoce prenoseći ’dobri duh Dorćola’ u ključ pomoću kojeg u naznakama i kroz sivilo stvarnosti uspevamo da uđemo u raskoš prošlosti“. Uskoro će iz štampe izaći treće izdanje ovog jedinstvenog putovanja ulicama Dorćola nazvanim po znamenitim istorijskim ličnostima.

Sudbina jedne žene između dva veka i nekoliko kraljevina, ljubavi i patnje, neverstva i beskrajne vere u svoju zemlju ispisana na stranicama romana „Gospodarica Ana“ zaintrigirala je čitaoce koji su ovoj knjizi poverili pažnju. Uskoro će iz štampe izaći četvrto izdanje knjige koja nas upoznaje sa Anom, divljom devojčicom koja je u bliskom srodstvu sa velikim županom Nemanjom. Ana rano ostaje bez majke i raste u Toplici pod uticajem viteza Antinoja i vidara monaha Jovana. Gradi selo koje joj je ostalo od majke i rudnik srebra na Kopaoniku. Porodica je udaje u Veneciju u moćnu kuću Dandolo. Dočekuje u svom selu prolazak krstaša, rat među Stefanom i Vukanom, razaranje i pljačkanje rudnika, kugu, glad... i potpunu promenu ustrojstva sveta sa padom Carigrada 1204. godine.
Velika čitanost knjiga domaćih autora - slika 4
„Trkači na duge pruge“ Maje Trifunović je duhovita pripovest koja se, kao klupko, odmotava pred budnim okom čitaoca, pisac nam srce hvata za gušu i ne pušta ga do kraja, kada ste slobodni da se poslužite vinom i predahnete u tišini, s likovima koje od ranije znate, kraj jezera na kom ste i ranije bili. Ko okleva, neka ostane na suvom; ko želi, neka uđe u vodu. Preporučljivo je, u oba slučaja, ponuđenu čašu iskapiti do dna – vino je oporo, ali pitko, bistri misao i ne izaziva mamurluk... U štampi je drugo izdanje ove knjige.

Drugo izdanje doživeće i „Sentimentalna povest Britanskog carstva“ Borislava Pekića. Objedinjujući mnoge istorijske istine i zablude, Borislav Pekić, dugo godina azilant na britanskom ostrvu, stvorio je neobičnu, istorijski validnu i čitalački uzbudljivu i zanimljivu povest gordog Albiona – britanskog Ujedinjenog Kraljevstva. „Sentimentalna povest Britanskog carstva“, međutim, uzdiže se iznad „terora istorije“, ali i iznad književnih uopštavanja i fikcionalizacije, ironijskim otklonom prema inače pouzdanom istoriografskom pristupu građi. Na taj način je stvorio delo koje svedoči da je istorija „učiteljica života“ ali je opisao i njene dobre i loše đake.

Autor bestselera „Konstantinovo raskršće“ i „Duge noći i crne zastave“ Dejan Stojiljković ima veliku čitalačku publiku. „Znamenje anđela“ je istorijski roman čije će se sedmo izdanje naći uskoro u prodaji. Baš kao prethodni romani, „Konstantinovo raskršće“ i „Duge noći i crne zastave“, i „Znamenje anđela“ ima u sebi dosta referenci na književnost, strip, muziku i film.

Bestseleri izdavačke kuće Laguna zadržali su kulturnu vrednost koju čitaoci prepoznaju. To je razlog zašto knjige domaćih autora imaju veliki uspeh kod čitalaca.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezani artikli

Slika Borislav Pekić

Borislav Pekić

Borislav Pekić, jedan od najznačajnijih pisaca srpske književnosti XX veka, romansijer, dramski pisac i filmski scenarista, rođen je 4. februara 1930. godine u Podgorici. Detinjstvo je proveo u Podgorici, Novom Bečeju, Mrkonjić-Gradu, Kninu, Cetinju i Bavaništu u Banatu. Od 1945. godine je u Beogradu, gde je pohađao Treću mušku gimnaziju i maturirao 1948. godine. Te iste godine osuđen je na petnaest godina strogog zatvora sa prinudnim radom i gubitkom građanskih prava od deset godina kao pripadnik, tada ilegalnog, Saveza demokratske omladine Jugoslavije. Na izdržavanju kazne je bio u KPD Sremska Mitrovica i KPD Niš. Pomilovan je 1953. godine, pošto je proveo pet godina u zatvoru. Studirao je eksperimentalnu psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Godine 1958. oženio se arhitektom Ljiljanom Glišić, sestričinom dr Milana Stojadinovića. Te godine je dobio prvu nagradu na anonimnom konkursu za originalni scenario, koji je raspisao „Lovćen film“. Godine 1959. počinje da radi kao dramaturg i scenarista za ovu filmsku kuću, a iste godine sa Ljiljanom dobija ćerku Aleksandru. Na početku svog književnog stvaralaštva pisao je scenarija za različita filmska preduzeća. Prema njegovom tekstu „Dan četrnaesti” snimljen je film koji je 1961. godine predstavljao Jugoslaviju na filmskom festivalu u Kanu. Godine 1965. objavljuje svoj prvi roman „Vreme čuda”. Od tada se posvećuje isključivo pisanju. Piše prozu, pozorišne, radio i televizijske drame. Član je uredništva „Književnih novina” od 1968. do 1969. godine i saradnik u časopisima „Stvaranje”, „Književnost”, „Savremenik” i „Književna reč”, kao i u brojnim novinama i dnevnim listovima. Za drugi roman, „Hodočašće Arsenija Njegovana” (1970), dobija prestižnu Ninovu nagradu za roman godine. Nakon odluke da se sa porodicom privremeno preseli u London 1970. vlasti mu bez obrazloženja oduzimaju pasoš. Posle godinu dana uspeo je da se pridruži porodici u Londonu, ali za jugoslovenske vlasti postaje persona non grata. Kratki roman „Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana” objavljen je u izdanju „Slova ljubve“ iz Beograda tek 1975. godine (iako je napisan znatno ranije, ali Pekić nije uspeo da pronađe izdavača koji bi se usudio da objavljuje njegova književna dela). Rukopis sotije „Kako upokojiti vampira” izabran je na anonimnom književnom konkursu Udruženih izdavača i štampan 1977. godine. Sledi kratak roman „Odbrana i poslednji dani” (1977). Njegovo kapitalno delo, saga-fantazmagorija „Zlatno runo”, objavljuje se u sedam tomova (1978–1986), za koje Pekić 1987. godine dobija „Njegoševu nagradu“. Prema mišljenju žirija Televizije Srbije, ovaj roman je ušao u izbor deset najboljih romana napisanih na srpskom jeziku od 1982. do 1992. godine. Žanr-romanom „Besnilo” (1983), svojevrsnom apokaliptičkom vizijom sveta u kojem živimo, Pekić je odstupio iz istorijske tematike „Zlatnog runa” i napisao delo sa elementima trilera. Taj roman, zahvaljujući svojoj tematskoj provokativnosti, postao je bestseler i doživeo veliki broj izdanja. Po mišljenu čitalaca, „Besnilo” je, pored „Godina koje su pojeli skakavci”, ušlo u selekciju deset najboljih romana u srpskoj književnosti objavljenih od 1982. do 1992. godine. U sledećem, antropološkom romanu 1999, objavljenom 1984, za koji 1985. godine dobija nagradu za naučnu fantastiku, Pekić ostaje na tragu te uzbudljive fantastične utopije. Krajem 1984. godine, u izdanju „Partizanske knjige“ iz Beograda, izašla su Pekićeva „Odabrana dela” u 12 knjiga, za koja je dobio „Nagradu Udruženja književnika Srbije“. Časopis „Književnost” dodeljuje mu 1986. godine, povodom četrdesetogodišnjice izlaženja časopisa, specijalnu „Povelju“. „Nolit“ objavljuje zbirku gotskih priča „Novi Jerusalim” 1988. godine. Za roman-epos „Atlantida” (1988) dobija „Goranovu nagradu“. Autobiografsko- memoarska proza „Godine koje su pojeli skakavci” (prvi tom) proglašena je za najbolju knjigu u 1987. godini i za kratko vreme doživela tri izdanja. Drugi tom pod istim naslovom dobija 1989. godine nagradu „Miloš Crnjanski“ za memoarsku prozu. Iste godine „Srpska književna zadruga“ objavljuje njegovu fantazmagoriju „Argonautika”. Povelju „Majska rukovanja“ za izuzetne stvaralačke rezultate na polju književnosti i kulture dobija 1990. od Doma omladine „Budo Tomović“ iz Podgorice. „Pisma iz tuđine” (1987), „Nova pisma iz tuđine” (1989, nagrada Sent-Andreje „Jakov Ignjatović“ u Budimpešti 1990. godine) i „Poslednja pisma iz tuđine” (1991, godišnja nagrada Grafičkog ateljea „Dereta“ za najuspešnije izdanje te godine) spadaju u Pekićev publicistički stvaralački domen. Esejistička proza „Sentimentalna povest britanskog carstva” objavljena je posthumno 1992. godine i za nju je 1993. dobio Počasnu nagradu BIGZ-a. Borislav Pekić je autor i oko trideset dramskih dela za pozorište, radio i televiziju, emitovanih i igranih na našim i stranim radio i televizijskim stanicama i pozorišnim scenama. Pozorišni komad „Korešpodencija” beleži 300 izvođenja za 24 godine na repertoaru Ateljea 212. Između ostalih dramskih dela izvođena su „Generali ili srodstvo po oružju” (1972, nagrada za komediju godine na Sterijinom pozorju u Novom Sadu), 189. stepenik (1982, Prva nagrada Radio Zagreba), a povodom „Dana Radio televizije Beograd“ godine 1987. dodeljena mu je diploma za osvojenu prvu nagradu na konkursu u kategoriji radiodramskih emisija. Drami „Kako zabavljati gospodina Martina” dodeljena je prva nagrada na festivalima u Ohridu i Varni (1990). Sledi godišnja nagrada pozorišta u Kruševcu „Kneginja Milica“ (1991) i iste godine plaketa „Pečat“ Narodnog pozorišta u Beogradu za specijalne zasluge. Dela su mu prevođena na engleski, nemački, francuski, italijanski, španski, holandski, poljski, češki, slovački, mađarski, rumunski, retoromanski, makedonski, slovenački, albanski, grčki, švedski i ukrajinski. Godine 1990. postaje jedan od osnivača Demokratske stranke, potpredsednik i član Glavnog odbora. Učestvuje u uređivanju prvih brojeva obnovljenog opozicionog lista „Demokratija”, glasila Demokratske stranke i prvog demokratskog glasa Srbije. Pekić je bio dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti od 1985. godine, član Krunskog saveta, potpredsednik Srpskog PEN-centra, član Engleskog PEN-centra, honorarni komentator srpskohrvatske sekcije BBC-ja. Bio je član Udruženja književnika Srbije, član Udruženja filmskih umetnika i član Udruženja dramskih umetnika Srbije. Prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević posthumno ga je odlikovao Kraljevskim ordenom dvoglavog belog orla prvog stepena. Septembra 1997. dodeljena mu je Počasna plaketa „Jugoslovenskog festivala Mojkovačke filmske jeseni“ povodom 50. godišnjice jugoslovenskog igranog filma. Borislav Pekić je preminuo 2. jula 1992. godine u Londonu. Sahranjen je u Aleji zaslužnih građana u Beogradu. Posle njegove smrti u Beogradu je osnovan Fond „Borislav Pekić“, čiji su osnivači Srpski PEN-centar, Srpska akademija nauka i umetnosti, Ministarstvo kulture, Branko Dragaš, Udruženje književnika Srbije i Ljiljana Pekić, koja je i direktor Fonda. Cilj Fonda je promocija i publikovanje Pekićevih dela, staranje o piščevoj zaostavštini kao i projekti „Borislav Pekić našoj deci“ i godišnja dodela nagrade „Borislav Pekić“ za književna dela u nastajanju. Fond redovno objavljuje i publikaciju „Anali Borislava Pekića”. Pisci koji su dobili nagradu Fonda „Borislav Pekić“ za nova dela vremenom su postali afirmisani stvaraoci savremene srpske književnosti. U „Analima Borislava Pekića” svake godine se štampaju kritike i studije o raznim aspektima Pekićevog stvaranja, kao i odlomci iz romana nagrađenih pisaca i iscrpna Pekićeva bibliografija, koja se svake godine ažurira. Nakon piščeve smrti brigu o publikovanju njegovih rukopisa, kako objavljenih tako i onih iz zaostavštine, kao i sajt www.borislavpekic.com, preuzele su njegova supruga Ljiljana Pekić i ćerka Aleksandra Pekić. Izdavačka kuća „Laguna“, prvi put u Pekićevom umetničkom stvaralaštvu, objavljuje njegova celokupna književna dela u 14 knjiga.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com