Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Stvarnost je zastrašujući triler u romanu „Bog nije stidljiv“

Stvarnost je zastrašujući triler u romanu „Bog nije stidljiv“ - slika 1
Roman Olge Grjaznove, „Bog nije stidljiv“ posle čitanja navodi na duboko razmišljanje o vlastitom životu i svetu kao takvom.

Protagonisti, Amal i Hamudi, dvoje mladih Sirijaca, vode sasvim normalan život. Amal pohađa školu glume u Damasku, uživa u mladosti, izlazi i upušta se u ljubavne veze. Hamudi već godinama živi u inostranstvu i nakon studija medicine zapošljava se u jednoj pariskoj bolnici. Međutim, nakon izbijanja građanskog rata u Siriji, njihovi životi se menjaju iz korena.

Amal zapada za oko tajnoj službi, a Hamudi, koji je doputovao u Siriju da produži pasoš, neće dobiti priliku da započne sa radom u Parizu. Pripovedanje Grjaznove ispunjeno je uzbuđenjima i napetošću i roman se s vremena na vreme približava žanru trilera. Ipak, ovde se ne radi o tajnim agentima ili ravnodušnim vođama kriminalnih organizacija, već o ratu koji je trenutno u toku. „Bog nije stidljiv“ jeste roman, ali ono o čemu pripoveda je stvarno, a Grjaznova ne dozvoljava čitaocu da zaboravi da stvarnost ne bi smela da bude triler.

U izvesnom smislu je dobro što knjiga govori o privilegovanim Sirijcima. Amal i Hamudi žive opušteno i bez briga, tako da se čitalac nesvesno poistovećuje sa njima i mora se zapitati: „Šta ako bi se to dogodilo ovde?“. Ovo bi – naravno – bilo nezamislivo. Isto kao što je i u Siriji rat dugo vremena bio potpuno nezamisliv. Sa druge strane, izbor protagonista povremeno stvara utisak da rat teže pada privilegovanima i da je gore onima koji (naizgled) nisu imali značajnijih problema. Ali Grjaznova pokazuje i da stvari koje nam najviše nedostaju u takvim situacijama nemaju nikakve veze sa društvenim statusom. U jednoj sceni, Hamudi sanja kako jednog kišnog dana sedi za kuhinjskim stolom sa svojom devojkom, Francuskinjom Kler. Iako u toj sceni nema ni bombi ni nasilja, ovakvi opisi su ono što najviše pogađa čitaoca. Zato što znamo: ovo se više nikada neće dogoditi. Kada Amal iznenada ostaje bez prijatelja, kada oko sebe nema nikoga koga bi prepoznala i kada postaje deo bezimene mase, to čitaocu ostaje u glavi i on na ulicu izlazi izmenjenog pogleda na svet.

Iako brojni opisi i formulacije u ovoj knjizi ne predstavljaju nikakvu novinu, ona postiže upravo ono što se od romana očekuje: da posle čitanja doživljaj sveta nije isti.

Izvor: Frankfurter Allgemeine Zeitung
Prevela: Jelena Tanasković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Olga Grjaznova

Olga Grjaznova

Olga Grjaznova je rođena u Bakuu, u Azerbejdžanu. Duže je boravila u Poljskoj, Rusiji, Izraelu i Turskoj. Za svoj veoma zapažen debitantski roman Der Russe ist einer, der Birken liebt (Rus je neko ko voli breze), objavljen 2012, osvojila je nagrade Michael Kühne i Anna Seghers (Mihaela Kinea i Ane Zegers). Njena sledeća knjiga Die jurististische Unschärfe einer Ehe (Pravna nejasnoća jednog braka) izašla je iz štampe 2014. Oba romana su dramatizovana za pozorišno izvođenje. Olga Grjaznova živi sa porodicom u Berlinu.  Foto: © René Fietzek

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com