Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Španska čizma“ – komedija neprilagođenosti

„Španska čizma“ – komedija neprilagođenosti - slika 1
Junak romana se, iz udobnosti građanskog života, priseća epizode iz mladosti kada je, početkom sedamdesetih, neko vreme proveo u nju-ejdž komuni, među hipicima. Njegovi pogledi preplavljeni su nostalgijom, ali nisu nimalo romantični.

Ono što je izdaleka izgledalo kao rajsko naselje nekonvencionalnih i slobodnih osoba, u praksi je postalo nespretno petljanje gradskih momaka i devojaka u zemljoradničke poslove. Njihovo opštenje sa prirodom ponajviše liči na erotomaniju očajničkih razmera, pri čemu se istina praznog stomaka, zavaranog ustajalom vodom i barenim travama, iz pristojnosti, prećutkuje.

Junakova avantura pretvara se u niz bezuspešnih pokušaja da se takvoj situaciji prilagodi. Iščekujući da se nešto duhovno značajno desi, on traga za blaženstvom koje bi nadjačalo čulne senzacije i obezbedilo mu iluziju ličnog značaja ili čak izabranosti. Komuna, međutim, nije zajednica jednakih: podeljena je na frakcije upućenih i pridošlica, među kojima vlada stabilna hijerarhija. Junak stoga ostaje autsajder, koji ne ispunjava očekivanja većine, raskrinkavajući na taj način njene zablude i pritajeno licemerje. Isticanjem španske čizme, sprave kojom je inkvizicija otkrivala crne ovce i odsecala ih od stada, u naslovu romana, autor upravo greh manjinskog pogleda na svet izdvaja u prvi plan. Kako junak i nakon svoje hipi-faze ostaje karikaturalni Petar Pan, kojem razne Zvončice i Vendi kroje život, njegova komedija neprilagođenosti okončana je u vedrim tonovima.

Španska čizmaVladimira Kopicla je kompoziciono neusklađen, ali duhovito ispripovedan i lako čitljiv roman. On aktuelnost crpi i iz političkog značaja koji se danas pridaje ekološkim pokretima i aktivizmu.

Autor: Vesna Trijić
Izvor: Kulturni dnevnik, RTS

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vladimir Kopicl

Vladimir Kopicl

Vladimir Kopicl rođen je 1949. godine. Završio je studije književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Objavio je knjige poezije Aer (Matica srpska, 1978), Parafraze puta (Matica srpska, 1980), Gladni lavovi (Književna zajednica Novog Sada, 1985), Vapaji & konstrukcije (Matica srpska, 1986), Pitanje poze (Matica srpska, 1992), Prikaze – nove i izabrane kratke pesme (Matica srpska, 1995), Klisurine (Narodna knjiga, 2002), Pesme smrti i razonode – izabrane i nove pesme (Orpheus, 2002), Smernice (Biblioteka „Svetozar Marković“, 2006), Promašaji (Narodna biblioteka „Stefan Prvovenčani“, Edicija Povelja, 2008), Sovin izbor – nove i izabrane pesme (Gradska biblioteka „Vladislav Petković Dis“, 2008), 27 pesama: tenkovi & lune (KCNS, 2011), Nesvršeno (dvojezično izdanje, Matica makedonska / Arka, 2011), Tufne – izabrane pesme (Narodna biblioteka Srbije i Zadužbina „Desanka Maksimović“, 2013), H&Q (Arhipelag, 2013), Format zveri (Arhipelag, 2015), Szurdokok (Forum, 2019), Udaljeni bubnjevi (KCNS, 2020). Roman: Purpurna dekada (Dereta, 2020). Knjige eseja: Mehanički patak, digitalna patka (Narodna knjiga, 2003), Prizori iz nevidljivog (Narodna knjiga, 2006), Umetnost i propast (Futura publikacije, 2018). Priredio je i preveo više knjiga, zbornika i antologija: Telo umetnika kao subjekt i objekt umetnosti (Tribina mladih, 1972 – sa Anom Raković), Trip – vodič kroz savremenu američku poeziju (Narodna knjiga, 1983 – sa Vladislavom Bajcem), Novi pesnički poredak – antologija novije američke poezije (Oktoih, 2001 – sa Dubravkom Đurić), Vrata panike – telo, društvo i umetnost u mreži tehnološke derealizacije (Orpheus, 2005), Milenijumski citati (Orpheus, 2005), Tehnoskepticizam (Orpheus, 2007) itd. Dobio je Brankovu nagradu za prvu knjigu pesama (1979), Sterijinu nagradu za pozorišnu kritiku (1989), Nagradu DKV za knjigu godine (2003), Nagradu „Stevan Pešić“ (2003), Nagradu ISTOK-ZAPAD za poeziju (2006), Disovu nagradu za pesnički opus (2008), Nagradu „Desanka Maksimović“ za pesničko delo i doprinos razvoju srpske poezije (2012), Nagradu Ramonda Serbica za celokupno delo i doprinos književnosti i kulturi (2017) i Nagradu „Dimitrije Mitrinović“ za roman Purpurna dekada i izuzetan doprinos srpskoj kulturi i očuvanju lepih umetnosti (2021). O njegovom književnom i umetničkom radu objavljene su monografska izdanja: Vladimir Kopicl: Ništa još nije ovde ali neki oblik već može da mu odgovara (Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad, 2007, priredio Nebojša Milenković), Najbolji svet – Vladimir Kopicl, dobitnik Disove nagrade (Gradska biblioteka „Vladislav Petković Dis“, Čačak, 2008, priredila mr Marijana Matović) kao i zbornik radova Poezija Vladimira Kopicla (Zadužbina „Desanka Maksimović“, Beograd, 2014, priredila Mirjana Stanišić). Prevođen, zastupljen, biran, postavljan itd. Živi u Novom Sadu.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com