Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Sapijens“ ili zašto su naši preci stvorili gradove i carstva?

„Sapijens“ ili zašto su naši preci stvorili gradove i carstva? - slika 1
Sapijens: Kratka istorija čovečanstva“, kultna knjiga Juvala Noe Hararija, prevedena je na 60 jezika, prodata u više od 12 miliona primjeraka. „Sapijens“ se bavi najvećim pitanjima istorije i savremenog svijeta i to je jedna od najboljih verzija o našoj nasilnoj, veoma sposobnoj vrsti koju je neki homo sapiens ikada ispričao. Ovu knjigu objavila je Laguna u prevodu Tatjane Bižić.

Prije stotinu hiljada godina na Zemlji je živjelo najmanje šest ljudskih vrsta. Danas postoji samo jedna – homo sapiens. Kako je naša vrsta uspjela da pobijedi u bici za prevlast? Zašto su naši preci lovci-sakupljači udružili snage da bi gradili gradove i osnivali carstva? Kako smo počeli da vjerujemo u bogove, nacije i ljudska prava, u novac, knjige i zakone; kako smo pali u ropstvo birokratije, radnog vremena i konzumerizma? Kako će naš svijet izgledati u budućnosti?

U „Sapijensu“ Harari obuhvata čitavu istoriju čovječanstva, od prvih ljudskih bića pa do radikalnih preokreta na našem razvojnom putu: kognitivne, poljoprivredne i naučne revolucije. Crpeći materijal iz naučnih saznanja na polju biologije, antropologije, paleontologije i ekonomije, Harari istražuje kako su tokovi istorije oblikovali naša društva i naše ličnosti. Jesmo li bili srećniji kako je vrijeme proticalo? Hoćemo li ikada uspjeti da se oslobodimo nasljeđa koje su nam ostavili preci? I možemo li išta da uradimo kako bismo uticali na budućnost koja je pred nama?

Homo sapiens – kako, kada, zašto i dokle? Istorija se rijetko kada trudi da odgovori na takva pitanja – i po tome je ova knjiga jedinstvena ne samo među naučno-popularnim djelima. Juvala Nou Hararija ne zanima čitava ta beskonačna sapunica ljudske istorije – on sapijensa promatra kao biološku vrstu. Kad je i kako nastala? Po čemu je i zašto tako jedinstvena? Šta je stvorilo sapijensovu kulturu i civilizaciju? I kakav će biti njegov kraj? Umjesto na ere, on ljudsku povijest dijeli na četiri revolucije: kognitivnu, poljoprivrednu, ujediniteljsku i naučnu. Prve su ga tri stvorile. Četvrta bi mogla da ga uništi – ali ne nekakvom senzacionalnom kataklizmom. Sapijens bi, naime, mogao postati prva vrsta koja je počinila kolektivno samoubistvo. Ovo je knjiga koja odgovara, ali još se više pita. Puna je, kao krimi roman, napetih zapleta i raspleta, zbog čega se kao najpopularniji roman i čita.

Harari iznosi brojna zapažanja o svijetu oko nas: kako raste tempo tehnološkog razvoja, politički sistemi koje smo naslijedili iz 20. vijeka mogli bi postati nerelevantni. Tehnološka revolucija sada se kreće brže od političkih procesa i uzrokuje gubitak kontrole političara i glasača nad događajima. Uspon interneta naznačava šta nam dolazi u susret. U decenijama koje su pred nama vjerovatno će biti više revolucija poput interneta, u kojima tehnologija ide ispred politike. Vještačka inteligencija i biotehnologija mogli bi uskoro donijeti reviziju ne samo društava i privrede već i samih naših tijela i umova. Mnogi današnji poslovi će biti automatizovani, milioni ljudi mogli bi biti protjerani s tržišta rada.

Nove profesije mogle bi se pojaviti, ali kako niko ne zna kako će izgledati tržište rada 2050. godine, niko ne zna ni šta danas treba učiti djecu u školi. Većina toga što djeca danas uče u školama biće potpuno nerelevantno kada napune 40 godina. Današnje demokratske strukture prosto ne mogu dovoljno brzo prikupiti i procesuirati relevantne podatke, mnogi glasači ne razumiju biologiju i kibernetiku u mjeri dovoljnoj da stvore primjereno mišljenje.

Tako tradicionalna politika demokratije gubi kontrolu nad događajima i ne uspijeva predstaviti nam smislenu viziju budućnosti. Ni ljevica ni desnica nema nikakvu viziju o tome gdje će čovječanstvo biti za 30 godina. Prosječan glasač počinje osjećati kako mu demokratski mehanizam više ne daje moć odlučivanja.

Danas, napominje Harari, imamo manje ljudskog nasilja nego ikada prije u ljudskoj istoriji. Ratovi nijesu do kraja nestali, ali transformisali smo se iz neizbježne katastrofe izvan ljudske kontrole u izazov kojim ipak možemo upravljati. U prošlosti ljudi su mislili da se ratovi podrazumijevaju i kako samo Bog može donijeti mir. Ali u posljednjih nekoliko decenija ljudi su otkrili kako imaju snagu da sami donesu mir svijetu ako donesu prave odluke. Danas je bogatstvo sve više temeljeno na znanju. A znanje ratom ne možete pokoriti.

Autor: Vujica Ognjenović
Izvor: vijesti.me

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Juval Noa Harari

Juval Noa Harari

Juval Noa Harari rođen je u Haifi u Izraelu 1976. godine, a diplomirao je na Univerzitetu u Oksfordu 2002. godine. Profesor Harari je sručnjak za istoriju sveta, srednjovekovnu i vojnu istoriju. Trenutno je usmeren ka istraživanju sledećih makro-istorijskih pitanja: Koji je odnos između istorije i biologije? Kakva je suštinska razlika između Homo sapijensa i životinja? Postoji li pravda u istoriji? Ima li istorija svoj pravac? Da li ljudi postaju srećniji tokom istorije? Koje i kakve etičke dileme pred nas postavlja uspon tehnologije u 21. veku. Dobitnik je mnogih međunarodnih nagrada, a postao je poznat širom sveta nakon što je objavio knjigu Sapijens: Kratka istorija čovečanstva, koja je prevedena na više od 50 jezika. Dve godine kasnije, objavio je i knjigu Homo deus: Kratka istorija sutrašnjice, koja je prodata u više od 4.000.000 primeraka i takođe prevedena na više od 50 jezika. U knjizi 21 Lekcija za 21. vek u kojoj se posle pogleda u prošlost u Sapijensu i zagledanosti u budućnost u Homo deusu zaustavlja u sadašnjem trenutku on daje odgovore na ključna pitanja: Šta nam se sad upravo događa? Koji su današnji najveći izazovi i izbori? Na šta bi trebalo da obratimo posebnu pažnju? 2024. Harari je objavio i knjigu Neksus: Kratka istorija informacionih mreža, od kamenog doba do veštačke inteligencije u kojoj je težište na izazovima koje će nove informacione mreže staviti pred nas.. Profesor Harari širom sveta drži predavanja na kojima predstavlja teme iz svojih knjiga i članaka, a redovno objavljuje u časopisima Guardian, Financial Times, The Times, Nature magazine i Wall Street Journal. Često volontira za mnoge humanitarne organizacije i obraća se publici na otvorenim predavanjima kojima svi mogu da prisustvuju.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com