Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz romana Gorana Markovića „Beogradski trio“

Prikaz romana Gorana Markovića „Beogradski trio“ - slika 1
Prikaz romana Gorana Markovića „Beogradski trio“ - slika 2
Dugo, baš dugo mi se nije dogodilo da se ušuškam u fotelju, otvorim knjigu i tri sata kasnije je zatvorim ukočenih nogu i ledene kafe. I potpuno oduševljena. Upravo to mi se dogodilo sa romanom našeg proslavljenog reditelja Gorana Markovića ‒ „Beogradski trio“ u izdanju Lagune.

Daleko od toga da nisam očekivala dobru knjigu (Markovićeve „Male tajne“ su predivne) ali mi je priča o Golom otoku i Informbirou previše gorka i teška za potpuno oduševljenje i uživanje kakvo sam osetila zatvorivši ovaj roman o Lorensu Darelu i nesrećnom bračnom paru Tankosić, o začecima Darelovog čuvenog i besmrtnog „Aleksandrijskog kvarteta“ i svim užasima strahovlade Informbiroa.

Ispričan u formi dnevnika, pisama, dokumenata, prepiske i izveštaja logoraša, logorskih rukovodilaca, diplomata, šefova Udbe i drugih zvaničnika, depeša, Darelovih izveštaja Forin ofisu... „Beogradski trio“ je priča o piščevom službovanju u Beogradu posle Drugog svetskog rata i aferi sa ženom jednog visokog rukovodioca koji završava na Golom otoku. Ubrzo potom i žena doživljava istu sudbinu a Darel pokušava da je izbavi.

Marković vešto povezuje „Aleksandrijski kvartet“ sa „Beogradskim triom“ i tka dirljivu, potresnu, beskrajno interesantnu, filmičnu ako baš hoćete priču o posleratnom Beogradu i užasnim previranjima, izdajama i potkazivanjima koja su se tada dešavala, ali i priču o nekim neverovatnim ljudima, o prijateljstvu i ljubavi.

Predivan roman prepun emocija i nezaboravnih slika i osvrta na Darelova uznemirujuća, opčinjavajuća dela, na jedan trenutak u istoriji tadašnje Jugoslavije koji i danas odjekuje, ali pre svega roman o ljudima, o svemu onome što nas čini ljudima i neljudima.

Ako želite priču u kojoj ćete uživati, gde ćete navijati za malo tako nedostižne pravde i ljubavi, koja će vas potresti i naterati da se nasmejete, najčešće sa gorčinom, onda je „Beogradski trio“ pravi roman za vas. I savršen poklon u ovoj sezoni praznika. Nećete nikako pogrešiti, bez obzira da li ga poklonite dragoj osobi, roditelju, prijatelju ili čak i onim pozerima koji vole da kupuju sve najnovije naslove o kojima se priča ali „ne stižu“ da ih čitaju ‒ zato što, ako ga samo otvore, neće moći da ga ispuste iz ruke.

Autor: Ksenija Prodanović
Izvor: Nedeljnik

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Goran Marković

Goran Marković

Goran Marković je rođen 1946. u Beogradu, od roditelja Olivere i Radeta, poznatih dramskih umetnika. Posle završene osnovne škole i gimnazije u svom rodnom gradu odlazi na studije u Prag, u Čehoslovačku. Tamo od 1965. do 1970, na poznatom Filmskom fakultetu pri Univerzitetu umetničkih muza (FAMU), studira, diplomira i magistrira filmsku režiju. Posle završenih studija, od 1970. do 1976, radi za televiziju dokumentarne filmove. Snimio je oko pedeset filmova, od kojih se neki izdvajaju svojom provokativnom formom i smelim sadržajima. Od 1976. godine počinje da se bavi pisanjem i režiranjem igranih filmova. Do sada ih je snimio petnaest, uglavnom po sopstvenim scenarijima, uključujući i tri televizijske serije. Od 1978. godine radi na FDU, gde je počeo kao asistent pripravnik kod profesora Radoša Novakovića. U toku svog rada na ovom fakultetu bio je docent na predmetu rad sa glumcima, zatim redovni profesor predmeta filmska režija, da bi se penzionisao u zvanju profesora emeritusa. U jednom periodu je bio šef katedre odseka Filmske i televizijske režije kao i predsednik Saveta fakulteta. Godine 1984. i 2018. gostuje kao predavač na Columbia University u Njujorku. Od 2010. do 2012. godine gostujući je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Banskoj Bistrici u Slovačkoj. Od 2017. godine predaje predmet Poetike velikih reditelja na doktorskim studijama Akademije umetnosti u Novom Sadu i na FDU u Beogradu. Takođe je mentor doktorandima na ovim fakultetima. Do sada su u Francuskoj prikazane tri retrospektive filmova Gorana Markovića: u La Rošelu 1986, u Monpeljeu 1988, u Strazburu 1991. godine. Na velikoj retrospektivi Jugoslovenskog filma organizovanoj u Centru Pompidu u Parizu 1987. godine, Goran Marković je bio predstavljen sa četiri filma. Retrospektive svih filmova ovog autora u 2002. godini prikazali su Međunarodni filmski festival u Roterdamu, Kinoteka u Ljubljani i Kinoteka u Zagrebu. Godine 2008. prikazana je retrospektiva njegovih filmova u Kijevu. Na Međunarodnom filmskom festivalu u Monpeljeu, u Francuskoj, Goran Marković je 1992. godine bio predsednik međunarodnog žirija. Bio je član međunarodnog žirija na internacionalnom festivalu u Solunu, u Grčkoj, 1995. godine, na međunarodnom filmskom festivalu u Jerusalimu, u Izraelu, 2009. godine, i na međunarodnom internacionalnom festivalu u Orenburgu, u Rusiji, 2013. godine. Mnogo puta je bio član žirija filmskih i pozorišnih festivala u Jugoslaviji i Srbiji. Od 1986. godine počinje da režira u pozorištu i piše pozorišne komade. Napisao je jedanaest pozorišnih komada i režirao isto toliko predstava po svojim i tuđim tekstovima. Njegova Turneja nagrađena je Sterijinom nagradom za najbolji dramski tekst na Sterijinom pozorju 1997. godine. Dva puta je nagrađen godišnjom Nagradom grada Beograda za oblast kinematografije, 1983. godine za film Variola vera i 2001. godine za film Kordon. Od 1986. Goran Marković predstavljen je u Rečniku filma (Librairie Larousse), a od 2007. godine u obimnom vodiču istaknutih svetskih reditelja 501 filmski reditelj (Barron's Educational Series, Inc.). Filmski centar Srbije je izdao monografiju o ovom autoru pod naslovom Nacionalna klasa. Nagradu za životno delo dobio je od Udruženja filmskih umetnika Srbije. Na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji 2021. dobio je nagradu za životno delo Zlatno pero Gordana Mihića, a iste godine nagradu za životno delo Živojin Pavlović na Festivalu filmske režije u Leskovcu. Na Festivalu autorskog filma u Beogradu 2022. godine takođe je dobio nagradu za životno delo. Na festivalu u Motovunu, u Hrvatskoj, iste godine dobio je počasnu nagradu Maverick, koja se dodeljuje za kinematografsku hrabrost i širenje granica filmskog izražavanja. Godine 2012. odlikovan je francuskim ordenom Officier dans l’ordre des Arts et des Lettres. Objavio je tri romana, dve zbirke dnevničke proze, dve publicistička naslova i jednu zbirku drama: Češka škola ne postoji, 1990; Tito i ja, 1992; Drame, 1997; Godina dana, 2000; Male tajne, 2008; Tri priče o samoubicama, 2015; Beogradski trio, 2018 (najuži izbor za Ninovu nagradu) i Doktor D., 2022. Foto: ©Mitar Mitrović

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com