Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz knjige „Ispod tavanice koja se ljuspa“: Poslednja kino projekcija

Prikaz knjige „Ispod tavanice koja se ljuspa“: Poslednja kino projekcija - slika 1
U svom romanu „Ispod tavanice koja se ljuspa“ jedan od naših najcenjenijih i u svetu najpriznatijih pisaca Goran Petrović, tvorac kultnih dela „Opsada crkve Svetog Spasa“ i „Sitničarnica ’Kod srećne ruke’“, smestio je zapravo čitav jedan narod u oronulu kino salu pod plafon koji se ljušti u metafori neba koje polako počinje da nam se obrušava na glave u propasti jednog društva i države. Sama knjiga imala je zanimljiv put pošto je počela kao kratka pripovetka tokom godina prevođena na mnoge svetske jezike, da bi na kraju, jer su kako Goran sam reče likovi to tražili, prerasla u nešto mnogo duže.

A kakvi su to samo likovi! Već od samog početka kada pratimo rađanje „Hotela Jugoslavija“ u Kraljevu priča je ispunjena komičnim i vrcavim junacima dočaranima Goranovom prepoznatljivom toplinom: od lokalnih ćata sklonih omiljenom srpskom javašluku do varoških izjelica i gurmana koji tamane đakonije po kafanama o tuđem trošku, svi vas od prvog trena osvajaju i ne napuštaju čak i kada svoje u priči završe. Mnogi od njih su prikazani kao simbol naše opštenarodne korumpiranosti kojom se Goran bavi kroz šalu pretvarajući je u ujdurmu.

Od nacističkih pogroma do komunističkih zavrzlama, sve će nam to Goran opisati deleći s nama istoriju bioskopa, kasnije u skladu s novim režimom preimenovanog u „Sutjeska“. Upoznaćemo i redovne posetioce bioskopa: propalog komunistu, lokalnu ispičuturu koja svuda ima pokoji štek, beskućnika koji svoj mantil smatra svojim domom, penzionisanog profu i dva vesela Roma koji ga silno živciraju, kvaziumetnika i poslastičara Ibru! Tu su i mesni komesari i uz njih i dežurne siledžije, pa advokati, pokoja stidljiva nastavnica i muzičar. Jasno je – zemlja u malom!

Svi će se oni tog maja 1980. zateći u sali kada projekcija filma na opšte negodovanje bude prekinuta da bi unutra upala tetkica iz toaleta i sve ih obavestila da je umro drug Tito! Opšti muk! Tajac! Šta li će sad biti s bioskopom, hoće li završiti kao domovina nakon smrti prvog među jednakima? Šta će biti s njegovim stalnim posetiocima, gde će i kako završiti nakon što glavni razvodnik dobije otkaz pošto mu konačno pukne film (ne u bukvalnom nego prenesenom smislu)? Hoće li ih vetar razvejati na suprotne strane kao što su s najavom raspada jedne zemlje njeni žitelji otišli kud koji mili moji? Sve ćemo to saznati do kraja ove alegorije u kojoj mikrokosmos skriven pod raspalim plafonom jedne bioskopske sale krije

istoriju čitavog jednog naroda sa svim njegovim vrlinama, manama, stradanjima i živopisnim mentalitetima.

Autor: Miroslav Bašić Palković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Goran Petrović

Goran Petrović

Goran Petrović (Kraljevo 1961 – Beograd 2024) objavio je knjigu kratke proze Saveti za lakši život (1989), romane Atlas opisan nebom (1993), Opsada crkve Svetog Spasa (1997), Sitničarnica „Kod srećne ruke“ (2000), Papir (2022) i Ikonostas (2022), novelu Ispod tavanice koja se ljuspa (2010), zbirke pripovedaka Ostrvo i okolne priče (1996), Bližnji (2002), Razlike (2006), knjigu izabrane kratke proze Sve što znam o vremenu (2003), dramske tekstove Skela (2004) i Matica (2011), knjigu zapisa Pretraživač (2007) i knjige izabranih priča Porodične storije (2011) i Unutrašnje dvorište (2018). Petrovićevi romani i zbirke priča objavljeni su u preko sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na francuski, ruski, španski, nemački, italijanski, bugarski, slovenački, poljski, ukrajinski, makedonski, engleski, holandski, arapski i persijski jezik. Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu. Neka od Petrovićevih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: Opsada crkve Svetog Spasa (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radiodrama Bogorodica i druga viđenja (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film Bližnji (po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTSa, 2008; radiodrama Iznad pet trošnih saksija (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; Matica (po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011. Goran Petrović je dobitnik više književnih priznanja. Pored književne stipendije Fonda Borislava Pekića, važnije nagrade su: „Prosvetina“, „Meša Selimović“, Ninova nagrada za roman godine, nagrade za roman godine „Beogradski pobednik“ i „Vladan Desnica“, „Vitalova“, „Račanska povelja“, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, „Borisav Stanković“, „Svetozar Ćorović“, nagrada „Ivo Andrić“ za pripovetku, „Laza Kostić“, nagrada za dramski tekst „Kočićeva knjiga“, „Zlatni krst Kneza Lazara“, „Veljkova golubica“ za celokupno pripovedačko delo, Velika nagrada „Ivo Andrić“ za celokupno književno stvaralaštvo, „Stanislav Lem“, „Grigorije Božović“, „Zlatna knjiga Matice srpske“... Bio je član Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra, a za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 8. novembra 2018. godine.   Foto: Nebojša Babić Priče o Merama

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com