Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Prikaz knjige „Doktor D.“ Gorana Markovića

Prikaz knjige „Doktor D.“ Gorana Markovića - slika 1
Novo literarno ostvarenje reditelja i pisca Gorana Markovića nadovezuje se u pogledu obrade vremenski bliskog istorijskog događaja i ličnosti na roman „Beogradski trio“, uvode se književni postupci u vidu dnevnika, izveštaja, presretnutih telefonskih razgovora, transkripata, snimaka nadzornih kamera kako bi se oblikovala fikcija što bliža stvarnosti. Kako sam autor tvrdi: „Ja izmišljam stvari i pravim ih da izgledaju kao da su stvarne.“

Od trenutka potpisivanja primirja i raspisivanja međunarodne poternice, sudbina predvodnika jednog naroda premešta se u ruke Službe na teritoriji države koja nije bila zahvaćena ratnim dejstvima. U novonastalim okolnostima patriotski ogranak Službe, bez znanja glavnog rukovodstva, odvodi K. u skroman stan jednog od mnogobrojnih novobeogradskih solitera, vodeći se maksimom E. A. Poa da se „knjiga najbolje krije među knjigama“. Dobija novo ime (Darko Dragić), menja lični opis (duga kosa i brada), a uskoro stiče i novo zvanje: doktor antropologije i bioenergetike. Kroz dnevnik koji glavni junak vodi, snimke kamera instaliranih u stanu i izveštaja kurira zaduženog za snabdevanje, saznajemo šta radi, kroz kakva duševna stanja i raspoloženja prolazi. Iako je na prvi pogled slobodan, nije mu u početku dozvoljeno da se nesmetano kreće.

Uprkos činjenici da je upoznat sa strogim uputstvima i ograničenjima u vezi sa boravkom u spoljnom svetu, kao neko čiji je autoritet bio neupitan, koga su sledile brojne pristalice, doktor D. ne može da se pomiri s tim da bude neprimetan, da vreme provodi u potpunoj anonimnosti, odsečen od javnosti. Zato počinje da izlazi iz okrilja bezbednosti, oglušujući se o naređenja čestim eksponiranjem, dovodeći u opasnost sebe, ali i ljude koji učestvuju u njegovom skrivanju i zaštiti. Odeva se nekonvencionalno, postaje redovni posetilac kafane Ludnica u kojoj upoznaje mnoge svoje simpatizere, odlazi do Akademije alternative, u kojoj s vremenom postaje predavač, čak otvara i vlastitu ordinaciju.

Istovremeno, interesovanje za pronalaženje begunca ne jenjava: nagrada od pet miliona dolara pokreće operativce stranih obaveštajnih službi i diplomate ambasada na akciju. Štaviše, i unutar redova neformalne grupe koja čuva informaciju o lokaciji doktora dolazi do smene rukovodstva, čime se ionako nezavidan položaj glavnog junaka dodatno usložnjava. Pojavljivanje osobe čiji identitet preuzima, ulazak u ljubavni trougao, dovode do tragičnog završetka gotovo na granici komike.

U romanu „Doktor D.“ Goran Marković iz više različitih perspektiva, kroz dokumente, transkripte, izjave svedoka kreira stvarnost u kojoj daje portret čoveka čiji je uticaj na nedavna istorijska zbivanja bio veoma značajan. Ovo je i univerzalna priča o smutnim vremenima koja su usledila nakon građanskog rata. Može se čitati kao uzbudljiv psihološki i politički triler, ali i kao dokumentarni roman u kojem glavnu reč ima čitalac, jer mu svojom otvorenošću pruža mogućnost da na različite načine sagleda i tumači stvarnost koja je u ovom romanu prikazana.

Autor: Siniša Bošković

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Goran Marković

Goran Marković

Goran Marković je rođen 1946. u Beogradu, od roditelja Olivere i Radeta, poznatih dramskih umetnika. Posle završene osnovne škole i gimnazije u svom rodnom gradu odlazi na studije u Prag, u Čehoslovačku. Tamo od 1965. do 1970, na poznatom Filmskom fakultetu pri Univerzitetu umetničkih muza (FAMU), studira, diplomira i magistrira filmsku režiju. Posle završenih studija, od 1970. do 1976, radi za televiziju dokumentarne filmove. Snimio je oko pedeset filmova, od kojih se neki izdvajaju svojom provokativnom formom i smelim sadržajima. Od 1976. godine počinje da se bavi pisanjem i režiranjem igranih filmova. Do sada ih je snimio petnaest, uglavnom po sopstvenim scenarijima, uključujući i tri televizijske serije. Od 1978. godine radi na FDU, gde je počeo kao asistent pripravnik kod profesora Radoša Novakovića. U toku svog rada na ovom fakultetu bio je docent na predmetu rad sa glumcima, zatim redovni profesor predmeta filmska režija, da bi se penzionisao u zvanju profesora emeritusa. U jednom periodu je bio šef katedre odseka Filmske i televizijske režije kao i predsednik Saveta fakulteta. Godine 1984. i 2018. gostuje kao predavač na Columbia University u Njujorku. Od 2010. do 2012. godine gostujući je profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Banskoj Bistrici u Slovačkoj. Od 2017. godine predaje predmet Poetike velikih reditelja na doktorskim studijama Akademije umetnosti u Novom Sadu i na FDU u Beogradu. Takođe je mentor doktorandima na ovim fakultetima. Do sada su u Francuskoj prikazane tri retrospektive filmova Gorana Markovića: u La Rošelu 1986, u Monpeljeu 1988, u Strazburu 1991. godine. Na velikoj retrospektivi Jugoslovenskog filma organizovanoj u Centru Pompidu u Parizu 1987. godine, Goran Marković je bio predstavljen sa četiri filma. Retrospektive svih filmova ovog autora u 2002. godini prikazali su Međunarodni filmski festival u Roterdamu, Kinoteka u Ljubljani i Kinoteka u Zagrebu. Godine 2008. prikazana je retrospektiva njegovih filmova u Kijevu. Na Međunarodnom filmskom festivalu u Monpeljeu, u Francuskoj, Goran Marković je 1992. godine bio predsednik međunarodnog žirija. Bio je član međunarodnog žirija na internacionalnom festivalu u Solunu, u Grčkoj, 1995. godine, na međunarodnom filmskom festivalu u Jerusalimu, u Izraelu, 2009. godine, i na međunarodnom internacionalnom festivalu u Orenburgu, u Rusiji, 2013. godine. Mnogo puta je bio član žirija filmskih i pozorišnih festivala u Jugoslaviji i Srbiji. Od 1986. godine počinje da režira u pozorištu i piše pozorišne komade. Napisao je jedanaest pozorišnih komada i režirao isto toliko predstava po svojim i tuđim tekstovima. Njegova Turneja nagrađena je Sterijinom nagradom za najbolji dramski tekst na Sterijinom pozorju 1997. godine. Dva puta je nagrađen godišnjom Nagradom grada Beograda za oblast kinematografije, 1983. godine za film Variola vera i 2001. godine za film Kordon. Od 1986. Goran Marković predstavljen je u Rečniku filma (Librairie Larousse), a od 2007. godine u obimnom vodiču istaknutih svetskih reditelja 501 filmski reditelj (Barron's Educational Series, Inc.). Filmski centar Srbije je izdao monografiju o ovom autoru pod naslovom Nacionalna klasa. Nagradu za životno delo dobio je od Udruženja filmskih umetnika Srbije. Na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj banji 2021. dobio je nagradu za životno delo Zlatno pero Gordana Mihića, a iste godine nagradu za životno delo Živojin Pavlović na Festivalu filmske režije u Leskovcu. Na Festivalu autorskog filma u Beogradu 2022. godine takođe je dobio nagradu za životno delo. Na festivalu u Motovunu, u Hrvatskoj, iste godine dobio je počasnu nagradu Maverick, koja se dodeljuje za kinematografsku hrabrost i širenje granica filmskog izražavanja. Godine 2012. odlikovan je francuskim ordenom Officier dans l’ordre des Arts et des Lettres. Objavio je tri romana, dve zbirke dnevničke proze, dve publicistička naslova i jednu zbirku drama: Češka škola ne postoji, 1990; Tito i ja, 1992; Drame, 1997; Godina dana, 2000; Male tajne, 2008; Tri priče o samoubicama, 2015; Beogradski trio, 2018 (najuži izbor za Ninovu nagradu) i Doktor D., 2022. Foto: ©Mitar Mitrović

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com