Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

„Ostrvo nestalog drveća“ britansko-turske spisateljice Elif Šafak

„Ostrvo nestalog drveća“ britansko-turske spisateljice Elif Šafak - slika 1
U burnim vremenima najbolji lek je, ako ste knjigoljubac, čitanje, ali dobre knjige, kakvu je sada ponudila izdavačka kuća Laguna – „Ostrvo nestalog drveća“ britansko-turske spisateljice Elif Šafak (1971).

Za čitaoce koji su se već sreli sa knjigama Šafakove, (objavila ih je devetnaest) među kojima je dvanaest romana, isti srpski izdavač do sada je objavio pet, i to je dovoljna preporuka.

Ovaj najnoviji „Ostrvo nestalog drveća“ iz 2021. godine je možda primeren aktuelnom dobu jer ga je posvetila „imigrantima i izgnanicima iz celoga sveta, obeskorenjenima, ponovo ukorenjenima, neukorenjenima i drveću koje smo ostavili za sobom, usađenom u naše sećanje...“

Na kraju knjige, u celome svetu popularne književnice, prevedene na 55 jezika i okićene brojnim literarnim nagradama, ona objašnjava kako je došla na ideju da je napiše.

„Kada sam pre mnogo godina poslednji put otišla iz Istanbula, nisam znala da se tamo neću više vraćati. Od tada se pitam šta bih ponela iz zavičaja. S vremenom sam počela da mislim da bih volela da sam ponela drvo, neko mediteransko drvo sa prenosivim korenjem i ta misao je uobličila ovu knjigu“, poverila se Elif Šafak.

„Ostrvo nestalog drveća“ se može svrstati istovremeno u žanrove istorijsko-ratnog, porodične drame pa i ljubavnog jer se svi ti žanrovi prepliću.

Od priče o građanskom ratu na Kipru 1974. kada je to ostrvo podeljeno na grčki i turski deo, na porodičnu dramu jedne grčke i druge turske porodice u čijoj je senci ljubavna priča između Grka Kostasa i Turkinje Defne, čije živote autorka prati od mladosti, bekstva sa Krita, nastanjivanja u Engleskoj, sve do Defnine smrti i života njihove ćerke Ade.

Osim zbivanja vezanih za glavne aktere, u romanu se pojavljuje čitav niz sporednih – od rođaka do slučajnih prijatelja i poznanika, ali u nekim poglavljima narator je drvo smokve koje je sa Kipra presađeno u Englesku.

Priča romana teče u dva vremenska plana. Počinje tokom prve decenije novoga, dvadesetog veka a u brojnim poglavljima se vraća u prošlost, to jest u 1974. kada je započeo rat na Kipru sa svim strahotama, ali i ljubav između Kostasa i Defni.

Kritičarka Samanta Ražaram, autorka prikaza knjige za Washington Independent Review of Books, napisala je da „uprkos ljubavnoj priči u centru zapleta, autorka uspeva da oko nje isplete priču o migrantskom iskustvu – događajima koji nas prisiljavaju da napuštamo domovinu i kao što smokvino drvo lepo zapaža: zato što na nas tako deluju migracije i otisnemo se ka nepoznatim obalama, deo tebe umire kako bi drugi deo mogao da počne iznova“.

Šafakova je, prema rečima poznate spisateljice Margaret Atvud, napisala „divan srceparajući roman o mračnim tajnama građanskih ratova i zlu ekstremizma“, dok je u Tajmu napisana ocena da je roman dao „izuzetna premišljanja o najvažnijim životnim pitanjima: identitetu, istoriji i smislu“.

Ispod naslova na korici knjige je štampana konstatacija da je „ova tragična priča ublažena trajnom ljubavlju i fantastičnim završetkom sveukupni trijumf književnosti Elif Šafak“, što je zaista preporuka sa kojom se u potpunosti slažem.

Autor: Vera Kondev
Izvor: Fakti

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Elif Šafak

Elif Šafak

Elif Šafak je nagrađivana književnica britansko-turskog porekla. Objavila je 19 knjiga, od kojih 12 romana, uključujući i poslednji Ostrvo nestalog drveća, koji se našao u užem izboru za nagradu Costa, British Book Awards, Ondačijevu nagradu Kraljevskog književnog društva i Women’s Prize for Fiction. Njena dela prevedena su na 57 jezika i nalaze se na listama bestselera širom sveta. Roman 10 minuta i 38 sekundi na ovom čudnom svetu bio je u užem izboru za Bukerovu nagradu i Ondačijevu nagradu Kraljevskog književnog društva; knjiga je izabrana i za Blekvelovu knjigu godine. Roman 40 pravila ljubavi je proglašen za jedan od 100 romana koji su oblikovali svet po izboru Bi-Bi-Sija. Šafakova je doktorirala političke nauke i predavala na univerzitetima u Turskoj, SAD i Velikoj Britaniji, uključujući Koledž Svete Ane na Oksfordu, gde je počasni profesor. Takođe ima počasni doktorat (Litterarum humanarum doctor) Univerziteta Bard. Šafakova je saradnica i potpredsednica Kraljevskog književnog društva, a Bi-Bi-Si ju je uvrstio među 100 najuticajnijih i najinspirativnijih žena. Članica je Saveta za kreativnu ekonomiju Svetskog ekonomskog foruma i jedan od osnivača Evropskog veća za spoljne odnose (ECFR). Kao borac za ženska prava, prava LGBTQ+ populacije i slobodu govora, Elif Šafak je inspirativan javni govornik, i dvaput je bila govornik na konferenciji TED. Elif Šafak objavljuje tekstove u mnogim velikim listovima širom sveta, a nosilac je i Ordena Viteškog reda umetnosti i književnosti. Godine 2017. medijska kuća Politiko uvrstila ju je među dvanaestoro ljudi „koji ulivaju preko potrebni optimizam“. Bila je u žiriju brojnih književnih nagrada i predsednik žirija književne nagrade Velkom, kao i nagrade PEN/Nabokov. Nedavno je nagrađena međunarodnom književnom nagradom Haldour Laksnes za doprinos „obnovi umetnosti pripovedanja“. elifshafak.com Foto: © Ferhat Elik

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com