Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

O „Papiru“ i „Ikonostasu“ Gorana Petrovića

Izdavačka kuća Laguna objavila je, baš pred Sajam knjiga, dva romana nagrađivanog književnika Gorana Petrovića – „Papir“ i „Ikonostas“. Romani su zapravo početak Petrovićevog ambicioznog poduhvata, Romana delte, koji je književnik počeo da piše pre dve decenije i koji će, kako je sam autor na predstavljanju svojih knjiga rekao, imati više od 10, a manje od 100 knjiga.
O „Papiru“ i „Ikonostasu“ Gorana Petrovića - slika 1
Dobitnika Ninove nagrade za roman „Sitničarnica ‘Kod srećne ruke’“ neko vreme nije bilo na književnoj sceni i to odsustvo se osetilo, ali ga je Petrović sada lepo „nadoknadio“ svojim filozofskim, metafizičkim, raskošnim pripovestima. Roman delta zamišljen je kao univerzum alegoričnih pripovesti, reka sa svim svojim meandrima, tokovima, senkama, zbog čega će priče obuhvatati period od srednjeg veka do danas.

Priča o jednom događaju u renesansnoj Italiji inspirisala je Petrovića da pripoveda „Papir“  i uobliči ga u višeslojnu i duhovitu metaforu o smenama života i smrti, o tajnama pisanja i umetničkog stvaranja. Pripovest iz domena fantastike „Ikonostas“  predstavlja ikone koje će na svom putu doživeti razne nevolje – Turci će ih presretati, napadati razbojnici, morska čudovišta, ali i vremenske neprilike. Vernici će ikone dočekivati i klanjati se, mnoge će se zauvek izgubiti, a u despotov dvor će stići samo jedna, oštećena i skoro neprepoznatljiva, do te mere da ni despotrov savetnik Konstantin Filozof neće znati o kojem svetitelju se radi.

Knjige, napisane sigurno, pitko, duhovito i promišljeno, bez ikakvog problema mogu se čitati nezavisno, iako postoje neki likovi ili porodice koje se poput crvene niti provlače iz priče u priču. „U romanima se radnja kreće od 15. veka, zatim se provlači kroz 17. vek, i dalje nas vodi krajem 19, 20. i ulazimo u 21. vek, a možda bude i jedna futuristička priča. Takođe sam zamislio da pružim veliki prostor u svim knjigama, van naše zemlje, tako da je ‘Papir’ smešten u Italiju, a ‘Ikonostas’ u Grčku, dok će treća biti u Litvaniji, dalje je tu i Carigrad“, objasnio je Petrović.

Ljubitelje novih Petrovićevih priča obradovaće informacija koja je stigla od samog pisca – da će treća knjiga biti obimnija, a da će sedma knjiga biti „centralna“ i smeštena na železničkoj stanici jer su to mesta (poput književnosti) koja povezuju ljude na poseban način.

Prva dva poglavlja Romana delte divna su najava uzbudljivih Petrovićevih priča koje nas očekuju.

Autor: Ksenija Prodanović
Izvor: Nedeljnik

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Goran Petrović

Goran Petrović

Goran Petrović (Kraljevo 1961 – Beograd 2024) objavio je knjigu kratke proze Saveti za lakši život (1989), romane Atlas opisan nebom (1993), Opsada crkve Svetog Spasa (1997), Sitničarnica „Kod srećne ruke“ (2000), Papir (2022) i Ikonostas (2022), novelu Ispod tavanice koja se ljuspa (2010), zbirke pripovedaka Ostrvo i okolne priče (1996), Bližnji (2002), Razlike (2006), knjigu izabrane kratke proze Sve što znam o vremenu (2003), dramske tekstove Skela (2004) i Matica (2011), knjigu zapisa Pretraživač (2007) i knjige izabranih priča Porodične storije (2011) i Unutrašnje dvorište (2018). Petrovićevi romani i zbirke priča objavljeni su u preko sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na francuski, ruski, španski, nemački, italijanski, bugarski, slovenački, poljski, ukrajinski, makedonski, engleski, holandski, arapski i persijski jezik. Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu. Neka od Petrovićevih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: Opsada crkve Svetog Spasa (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radiodrama Bogorodica i druga viđenja (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film Bližnji (po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTSa, 2008; radiodrama Iznad pet trošnih saksija (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; Matica (po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011. Goran Petrović je dobitnik više književnih priznanja. Pored književne stipendije Fonda Borislava Pekića, važnije nagrade su: „Prosvetina“, „Meša Selimović“, Ninova nagrada za roman godine, nagrade za roman godine „Beogradski pobednik“ i „Vladan Desnica“, „Vitalova“, „Račanska povelja“, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, „Borisav Stanković“, „Svetozar Ćorović“, nagrada „Ivo Andrić“ za pripovetku, „Laza Kostić“, nagrada za dramski tekst „Kočićeva knjiga“, „Zlatni krst Kneza Lazara“, „Veljkova golubica“ za celokupno pripovedačko delo, Velika nagrada „Ivo Andrić“ za celokupno književno stvaralaštvo, „Stanislav Lem“, „Grigorije Božović“, „Zlatna knjiga Matice srpske“... Bio je član Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra, a za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 8. novembra 2018. godine.   Foto: Nebojša Babić Priče o Merama

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com