Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Nova izdanja Laguninih autora

Na knjižarskim policama uskoro će se naći trinaesto izdanje knjiga „Pisma iz SrbijeBojana Ljubenovića i „Preko praga“ vladike Grigorija. Knjiga „Pisma iz Srbije“ sadrži stotinu satiričnih i duhovitih pisama koja Ljubenovićev izmišljeni stranac piše svojima negde u inostranstvu, opisujući današnju Srbiju. „Preko praga“ je melanholična zbirka priča o sudbinama malih ljudi u hercegovačkom podneblju s kraja burnog XX veka, kojom vladika nesumnjivo ulazi u red darovitih pisaca, nastavljajući najbolju tradiciju pripovedača na srpskom jeziku.

Drugi deo trilogije „Kazna za grehJelene Bačić Alimpić doživeće dvanaesto izdanje. „Knjiga uspomena“ je roman o sećanjima na valcere pored Dunava, o raspravama bečkog intelektualnog kruga, putovanjima austrijskim krajolicima i iskušenjima iz prošlosti.

U štampi je deseto izdanje kultnog romana „UnaMome Kapora. Roman, nastao 1981. godine, spada u red najčitanijih Kaporovih dela, ne samo zbog intrigantne ljubavne priče oko koje se radnja odvija već i zbog načina na koji je autor uspeo da dočara duh jednog vremena i tako ga zauvek sačuvao od zaborava.

Uskoro će se u prodaji naći deveto izdanje romana „Vreme smrti – knjiga I: Prerovo ide u rat“. Prvi deo ovog romana-reke Dobrice Ćosića uvodi čitaoce u predigre Prvog svetskog rata, politička i vojna previranja u Evropi i raspoloženje srpske Vlade, vojske i naroda u trenutku opšte mobilizacije usled austrougarske objave rata.

Sedmo izdanje doživeće dva dečja naslova – „Princ od papiraVladislave Vojnović i „Zagonetne priče – Knjiga petaUroša Petrovića. „Princ od papira“ je uzbudljiv i duhovit roman o deci koja otkrivaju svet svojih vršnjaka a nehotice upadaju u probleme roditelja koje muči nesigurno tle društva u tranziciji. Peta knjiga „Zagonetnih priča“ Uroša Petrovića puna je maštovitih, zabavnih i poučnih mozgalica i nezaobilazna je literatura za sve koji bi da posvedoče o podmazanosti točkića u glavi, bez obzira na uzrast.

U štampi je šesto izdanje romana „Nigde nema te“ Jelene Bačić Alimpić, u kojem autorka britko i vešto ispisuje izuzetnu priču o nesvakidašnjoj ratnoj heroini iz Prvog svetskog rata, i knjige „Moje novo jaMiodraga Colića i Milana Colića, kojom se šira publika upoznaje sa prirodom i tehnikama estetske hirurgije.

Alternativna istorija SrbijeČedomira Antića i Predraga J. Markovića, u kojoj se nalazi i Alternativni istorijski atlas Srbije, sa zamišljenim pravcima razvoja istorije srpske države i naroda, doživeće peto izdanje. Peto izdanje doživeće i knjiga Ive AndrićaZnakovi pored puta“, riznica najraznolikijih saveta, zapažanja i životnih uvida koje je ovaj pisac upućivao ne samo čitaocima nego i samome sebi.

Četvrto izdanje doživeće knjige „Ja kao ti, ti kao jaGradimira Stojkovića i „Panonski admiralIvana Ivačkovića. „Ja kao ti, ti kao ja“ je vesela priča sa preokretima koji najrečitije govore o tome da prijateljstvo postoji samo ako je iskreno. „Panonski admiral“ je knjiga o karijeri jednog velikog pesnika i padu jedne velike zemlje. To je profesionalna biografija Đorđa Balaševića i zbirka ličnih i kolektivnih sećanja.

U prodaji će uskoro biti treće izdanje zbirke pesama „Obećao si miMirjane Bobić Mojsilović, kao i dve knjige Ljiljane Šarac – „Zid tajni“ i „Anđeo s jednim krilom“. U zbirci „Obećao si mi“ nalaze se autorkine pesme, ali i njene ilustracije. Snažan poetski izraz, pesme o ljubavi, stvaranju, sumnji – sve to ovu zbirku čini posebnom. „Zid tajni“ je nadahnjujuća priča o isceljujućoj snazi ljubavi, a „Anđeo s jednim krilom“ je Ljiljanin prvi roman za decu, snažan i emotivan, koji mami i osmehe i suze.

Nije prošlo ni mesec dana, a već je u štampi drugo izdanje novog romana reditelja i pisca Srđana DragojevićaLajk“, uzbudljive, duhovite i vrlo savremene priče o uticaju društvenih mrežana ljude, pre svega na mlade, i o ljudima koji su na njima aktivni i od njih žive. Drugo izdanje doživeće i roman „BekosEnesa Halilovića, portret jednog razorenog podneblja gde su lične i kolektivne traume nerazmrsivo isprepletane, „Rizničar tajniZorana Petrovića, istorijsko-kriminalistički roman čija se radnja odvija u XVI veku u Španiji, „F32: Živeti s depresijom iz dana u danAleksandra Stankovića, nastavak bestselera „Iz svoje kože“, „Skitam i pričam“ Mome Kapora, zanimljiv skup beležaka, eseja, kratkih priča, putopisa, anegdota i crtica, kao i dečje knjige „Priče iz glave“ Vladislave Vojnović i „Otkačena škola 8Branka Vukovića.

Podelite na društvenim mrežama:

Povezani artikli

Slika Momo Kapor

Momo Kapor

Momo Kapor rođen je 1937. godine u Sarajevu kao jedino dete Bojane Kapor (devojačko Velimirović) i Gojka Kapora. Bilo je predviđeno da se rodim, kao i ostali slikari, u Firenci, ali roda koja me je nosila 8. aprila 1937. godine imala je prinudno sletanje u grad Sarajevo zbog guste magle koja tamo uvek vlada. Tako je ime tog lepog i nesrećnog grada zauvek upisano u sve moje dokumente. Ma kuda da krenem ne mogu pobeći od njega. Jedan tragičan događaj zauvek je obeležio rane godine, ali i čitav život Mome Kapora. Za veme nemačkog bombardovanja Sarajeva, 13. aprila 1941. godine, na kuću u koju su se skonili Momina majka, baka i još četrdesetak ljudi pala je bomba, a četvorogodišnji Momo je jedini preživeo zahvaljujući tome što ga je majka pokrila sopstvenim telom, ostavši na mestu mrtva. Tako je na samom početku života Momčilo ostao bez dvadesetosmogodišnje majke, ali i bez oca, koji je zarobljen na početku rata kao rezervni oficir kraljevske vojske i interniran u logor u Nirnbergu, odakle će izaći tek nakon kapitulacije Nemačke. Svoje najranije detinjstvo provodi u Sarajevu, kod bakine sestre Janje Baroš, a u Beograd prelazi godinu dana po završetku rata, sa svojim ocem. U septembru 1955. godine upisuje se na Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu, gde diplomira 1961. godine, u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića. Momo Kapor, još kao gimnazijalac Treće beogradske gimnazije a zatim i kao student, počinje saradnju sa nekoliko časopisa u kojima objavljuje likovne kritike. Nešto kasnije počinje da piše putopise, feljtone i priče koje objavljuje u Vidicima, Politici, Oslobođenju, Ninu, Mladosti i Književnim novinama. Tada nastaju i njegove prve radio drame koje šalje na konkurse, često pod pseudonimom. U vreme završetka Akademije, 1961. godine upoznaje Anu Pjerotić, kćerku uglednog lekara Ante Pjerotića, sa kojom se venčava posle nekoliko godina, 1964. godine. U ovom braku rođene su kćerke Ana i Jelena. Nakon venčanja živeli smo u iznajmljenoj sobi na Crvenom krstu, a zatim u iznajmljenom stanu u Siminoj ulici. Kiriju za taj stan smo platili godinu dana unapred od nagrade koju je dobio za jednu od svojih radio-drama, baš u trenutku kad se rodila naša kćerka Ana. Ubrzo se zapošljava u Jugoslavija publiku, a ja nastavljam studije na Filozofskom fakultetu, gde sam 1966. diplomirala na katedri za psihologiju. Naš prvi pravi dom nalazio se u ulici Kraljevića Marka, gde se rodila naša mlađa kćerka Jelena. Nekoliko godina kasnije zamenili smo ga za prostraniji stan u Kondinoj ulici, u kojem smo zajedno živeli do Momine pedesete godine. Tu su nastale Beleške jedne Ane, Provincijalac, Foliranti, Zoe... U ženskom časopisu Bazar počinju da izlaze tekstovi o tinejdžerki Ani, ilustrovani rukom autora. Oni vrlo brzo nalaze put do publike i 1972. godine postaju knjiga Beleške jedne Ane. Tu sam iznosio mnogo opasnije stavove od onih koji su se mogli naći u disidentskoj literaturi. Tadašnji Politbiro bi ispao smešan da je napadao tinejdžerku sa kikicama (...) Tada sam sebe proglasio za lakog pisca čija su dela bila zgodna za čitanje pod haubama frizerskih salona, da bih se zaštitio od napada političkih oligarhija koje su se smenjivale na vlasti tokom mog života. U tom periodu počinje i saradnja Mome Kapora i izdavačke kuće Znanje, koja u okviru biblioteke HIT objavljuje prve Kaporove romane koji će mu doneti ogromnu popularnost. Njegove knjige su godinama bile na vrhu lista najčitanijih dela, a on je vrlo brzo postao miljenik publike. Zahvaljujući svojim autorskim emisijama na radiju i televiziji stekao je široku popularnost koja je u to vreme bila neuobičajena za književnike. 1988. godine razvodi se od prve supruge da bi ubrzo nakon toga ušao u novi brak. Momo Kapor je autor preko četrdeset knjiga. Osim romana i priča pisao je drame, putopise, esejističku prozu i bavio se ilustracijom. Njegove knjige su prevedene na mnoge strane jezike. Tokom života potvrdio je svoje pripadanje srpskom književnom korpusu i bio je dragocen hroničar zbivanja, često nesrećnih, koja su pratila njegov narod. Paralelno sa književnim radom bavio se i slikarstvom, a u isto vreme je i ilustrovao gotovo sve svoje knjige. Imao je samostalne izložbe u Srbiji, SAD, Italiji, Švajcarskoj, Venecueli, Nemačkoj i Velikoj Britaniji. Umro je 2010. godine u Beogradu. Uz podršku Fonda Momo Kapor, koji su osnovale kćerke Ana i Jelena, Učiteljski fakultet u Beogradu organizovao je prvi naučni skup o književnom stvaralaštvu Mome Kapora. Skup je održan u Beogradu i u Rimu, a rezultat je zbornik radova Pripovedač urbane melanholije koji je do danas najpotpunija analiza Kaporovog književnog opusa.

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com