Iz ugla prevodioca – „Pisma Kafki“
Ne dešava se često da prevodilac postane glavni junak knjige, ali u romanu „Pisma Kafki“ autorke Kristin Estime to se ipak dogodilo. Inspiraciju za ovu knjigu predstavljala su Kafkina „Pisma Mileni“, jedino Kafkino delo koje nam, uz Kafkina „Pisma prijateljima i srodnicima“, pruža uvid u Kafkin privatan život. „Pisma Mileni“ su pisma koja je Kafka pisao Mileni Jesenskoj, poznatoj novinarki, piscu i prevoditeljki, i na osnovu kojih možemo zaključiti mnogo o njihovom emocionalnom odnosu.

Roman „Pisma Kafki“ opisuje romantičnu vezu pisca i prevoditeljke koja se odvijala u burnim danima između Prvog i Drugog svetskog rata u Pragu, rodnom gradu kako Kafkinom tako i Mileninom, koji se u ovom razdoblju polako pretvara iz glavnog grada tadašnje Čehoslovačke u evropsku metropolu, kao i u Beču, prestonici Austrougarske carevine koja se upravo u to vreme raspada. Estima izvanredno slika šaroliku i veoma uzbudljivu kulturnu scenu tadašnjeg Beča i Praga na kojoj stvaraju brojni svetski poznati i uticajni pisci, slikari i glumci ali, naravno, u središtu priče nalazi se ljubavna veza Milene Jesenske i Franca Kafke.
Milena Jesenska bila je ličnost od izuzetnog značaja za Kafkinu karijeru, jer je bila prva osoba koja je shvatila vrednost i značaj Kafkinih dela. Poznato je da sam Kafka nije pridavao veliki značaj svojim delima i da je svom bliskom prijatelju Maksu Brodu ostavio uputstvo da se svi njegovi spisi unište što se, srećom, nije dogodilo. Milena Jesenska je, oduševljena Kafkinim delima, ponudila Francu Kafki da njegovu priču „Ložač“ prevede sa nemačkog jezika, na kojem je Kafka pisao, na češki, i to je ujedno prvo Kafkino delo prevedeno na neki drugi jezik, a poseban značaj ovog prevoda bio je u tome što je Kafku prvi put predstavio češkoj publici, to jest njegovim sunarodnicima.
Iako je nastao na osnovu Kafkinih „Pisama Mileni“, roman „Pisma Kafki“ ne pridržava se doslovce sadržaja ovih pisama, a pojedine odlomke iz pisama Kafka u romanu govori Mileni uživo, prilikom njihovih susreta. Osim, međutim, četiri dana koje su Kafka i Milena proveli zajedno u Beču a koji se spominju u brojnim istorijskim izvorima, u romanu se opisuju i neki njihovi drugi susreti koji nisu dokumentovani u istorijskim izvorima ali za koje, čitajući „Pisma Mileni“, možemo zaključiti da su se zaista, veoma verovatno i odigrali.
Autorka u romanu koristi sve poznate istorijske činjenice o životu Franca Kafke i Milene Jesenske, na osnovu poznatih podataka opisuje njihov život u Pragu i Beču i članove njihovih porodica, ali glavni fokus knjige ostaje njihov složeni i ambivalentni međusobni odnos kao i psihološko izuzetno oslikani i uverljivi likovi samog Kafke a posebno Jesenske, za koju sama autorka kaže: Najveći dug i najveću zahvalnost posvećujem ženi koja me je nadahnula – Mileni Jesenskoj. Gde god da si, znaj: učinila si dobro.
Autor: Aleksandra Čabraja, prevodilac




















