Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Iz prve ruke: „Palata“

Iz prve ruke: „Palata“ - slika 1
Pisac predan pisanju i poznat po minucioznom radu nad svojim rukopisima, Goran Petrović ispisao je čitavu galaksiju neobičnih likova i fantastičnih zapleta u svojim romanima i pričama, jedinstvenim u novijoj srpskoj književnosti po bogatoj leksici, svojevrsnom humoru i neiscrpnoj maštovitosti. Takav je i rukopis poslednjeg velikog romana „Palata na devet pogleda“, koji je pisac netom završio – ostalo je bilo samo, po njegovim rečima, još jedno čitanje, koje je nažalost izostalo.

„Palata“ je razgranata priča s početka 15. veka o zidanju dvora despota Stefana Lazarevića u Beogradu, koja je otvorila Petroviću mogućnosti novog poigravanja jezičkim i kontekstualnim mogućnostima, nastavljajući se koncepcijski i stilski na njegova dva romana, „Papir“ i „Ikonostas“. U još jednoj srednjovekovnoj pripovesti ovog plodnog pisca saznaćemo šta je sve prethodilo, šta ometalo i šta doprinosilo izgradnji despotovog dvora u Beogradu, ko je bio „lutajući protomajstor“ Petar, romejski graditelj palata u Konstantinopolju, Veneciji i Sirakuzi, koji je s preporukama stigao u despotovu prestonicu, kako je putovao Mediteranom venecijanskim galijama i kako je tekla izgradnja velelepne palate.

Posle ovoga romana planirano je da se objavi i poslednji naslov ovog četvoroknjižja „Čovek koji je hodao dnom mora“. Nažalost, ostali smo uskraćeni za jednu izuzetnu zamisao koju je nameravao da ostvari, za razgranati i višetomni „roman deltu“, zamišljen kao čitavo sazvežđe romana i priča – „više od deset i manje od sto“, kako je u šali govorio. Mnoge od njih, koliko je meni poznato, imao je započete ili gotovo završene, i te celine, kao i započeti delovi te velike građevine, u dogledno vreme trebalo bi da budu dostupni čitaocima i ljubiteljima Petrovićeve proze.

Laguna se sprema da u dogovoru sa naslednicama autorskih prava svakako objavi Petrovićeve „Priče o merama“, novelu „Ispod tavanice koja se ljuspa“, kao i skoro završen još jedan novi roman iz ciklusa Romana delte pod naslovom „Sneg, tragovi“.

Autor: Dejan Mihailović, urednik

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Goran Petrović

Goran Petrović

Goran Petrović (Kraljevo 1961 – Beograd 2024) objavio je knjigu kratke proze Saveti za lakši život (1989), romane Atlas opisan nebom (1993), Opsada crkve Svetog Spasa (1997), Sitničarnica „Kod srećne ruke“ (2000), Papir (2022) i Ikonostas (2022), novelu Ispod tavanice koja se ljuspa (2010), zbirke pripovedaka Ostrvo i okolne priče (1996), Bližnji (2002), Razlike (2006), knjigu izabrane kratke proze Sve što znam o vremenu (2003), dramske tekstove Skela (2004) i Matica (2011), knjigu zapisa Pretraživač (2007) i knjige izabranih priča Porodične storije (2011) i Unutrašnje dvorište (2018). Petrovićevi romani i zbirke priča objavljeni su u preko sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na francuski, ruski, španski, nemački, italijanski, bugarski, slovenački, poljski, ukrajinski, makedonski, engleski, holandski, arapski i persijski jezik. Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu. Neka od Petrovićevih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: Opsada crkve Svetog Spasa (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radiodrama Bogorodica i druga viđenja (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film Bližnji (po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTSa, 2008; radiodrama Iznad pet trošnih saksija (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; Matica (po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011. Goran Petrović je dobitnik više književnih priznanja. Pored književne stipendije Fonda Borislava Pekića, važnije nagrade su: „Prosvetina“, „Meša Selimović“, Ninova nagrada za roman godine, nagrade za roman godine „Beogradski pobednik“ i „Vladan Desnica“, „Vitalova“, „Račanska povelja“, nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu godine, „Borisav Stanković“, „Svetozar Ćorović“, nagrada „Ivo Andrić“ za pripovetku, „Laza Kostić“, nagrada za dramski tekst „Kočićeva knjiga“, „Zlatni krst Kneza Lazara“, „Veljkova golubica“ za celokupno pripovedačko delo, Velika nagrada „Ivo Andrić“ za celokupno književno stvaralaštvo, „Stanislav Lem“, „Grigorije Božović“, „Zlatna knjiga Matice srpske“... Bio je član Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra, a za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 8. novembra 2018. godine.   Foto: Nebojša Babić Priče o Merama

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com