Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Iz prve ruke: „Hakovanje Darvina“, Džejmi Mecl

Iz prve ruke: „Hakovanje Darvina“, Džejmi Mecl - slika 1
Kada odete na pijacu ili u supermarket i bacite pogled na mnoštvo boja i oblika svežeg voća i povrća koje vam se nudi, verovatno nikada ne razmišljate o tome kako bi sve to izgledalo da mi ljudi nismo umešali prste i da nismo, umesto evolucije, odabirali ono što se nama dopada i tako generacijama stigli do toga što je sada pred vašim očima. Ako ste ikada videli divlje jagode znaćete da su one veoma male i ukusne, ali u odnosu na one crvene prelepe jagode koje vam se nude deluju kao siromašni patuljci. Slično je i sa svim ostalim proizvodima moderne poljoprivrede. Osim toga, nektarine kao i mnoge druge sorte, recimo, u prirodi i ne postoje. Da na tezgama imate samo ono što je usavršila i doterala evolucija, bila bi to prilično sumorna pijaca, a i hleba u pekarama verovatno ne bi bilo jer smo i žito mi od neuglednih travki pretvorili u bogatu hranu.

Čovečanstvo se hiljadama godina bavilo genetikom a da toga nije bilo svesno. Doskora je to teklo veoma polako i zato smo skloni da sve te promene živog sveta oko nas na koje smo uticali a nismo direktno vršili izmene na genima nazovemo „prirodnim“. Poslednjih decenija se sve to ubrzalo pa tako sada u laboratorijama možemo da oblikujemo biljne vrste intervencijama na genima, što je stvorilo Genetski Modifikovane Organizme (GMO). Tu se već pokazalo da postoje dve jake struje koje su u žestokom sukobu. Jedni su pobornici, drugi protivnici GMO, i jedni i drugi s valjanim argumentima. Međutim, tu se još uvek radi uglavnom o biljkama koje koristimo u ishrani.

Ali, šta će se dogoditi kada nam razvoj genetike omogući da pravimo intervencije na ljudima, a to nije baš toliko daleka budućnost kao što nam se čini. U pitanju su godine. Osnovi tehnologije potrebni za to već postoje. I nije u pitanju naučna fantastika nego stvarnost. Ako ne vi, onda će se vaša deca verovatno a unuci sigurno suočiti s onim što donosi razvoj genetike.

Šta ćete učiniti kada budete mogli da birate ne samo pol i boju očiju svoga deteta već kad budete mogli da svoje buduće dete unapred lišite opasnosti od svih eventualnih oboljenja zapisanih u genetskom kodu koji mu prenosite? Hoćete li to i uraditi? A ovo već nije dilema je li paradajiz iz laboratorije lošiji od „pravog“. Ova igra će imati mnogo veće uloge.

Koliki su ti ulozi i šta sve može da bude dovedeno u pitanje pronaći ćete u izuzetnoj knjizi „Hakovanje Darvina“, u kojoj autor vešto izbegava da zauzme stranu za i protiv već nas upućuje u to šta nas čeka u budućnosti. Šta će značiti za roditelje ako genetskim inženjeringom ne samo da mogu da izbegnu bolesti nego i da povećaju intelektualne i fizičke mogućnosti budućeg deteta? Kakve nam sve to moralne dileme donosi, jer ako se mi ne odlučimo za to a drugi roditelji reše da imaju decu napredniju od naše jesmo li svesno doneli odluku nauštrb sopstvenog deteta? Kakav će stav zauzeti države i hoće li biti jedinstvene ili neke neće dopuštati intervencije na genomu, a neke će ih čak i pospešivati da bi imale zdraviju, jaču populaciju i sposobnije vojnike?

Kao urednik nemam često priliku da publici predstavim knjigu koja bez imalo ostrašćenosti pokazuje kakva nas budućnost čeka i priprema za odluke koje ćemo morati da donosimo. Hakovanje Darvina je pogled u budućnost koja je već počela, zato dobro otvorite oči. 

Autor: Srđan Krstić, urednik izdanja

Podelite na društvenim mrežama:

Džejmi Mecl

Džejmi Mecl je futurista tehnologije i geopolitički ekspert, medijski komentator i viši saradnik Atlantskog saveta. Služio je u Nacionalnom savetu za bezbednost Sjedinjenih Država, Stejt dipartmentu, Senatskom odboru za inostrane poslove, kao izaslanik UN za ljudska prava u Kambodži, izvršni potpredsednik Azijskog društva (Asia Society), i kao glavni strateg jedne biotehnološke kompanije. Džejmi se redovno pojavljuje u nacionalnim i internacionalnim medijima, a njegove kolumne i ostali radovi o međunarodnim dešavanjima, genetici, virtualnoj stvarnosti i drugim temama redovno se pojavljuju u publikacijama širom sveta. Pored knjige Hakovanje Darvina, autor je i istorije genocida u Kambodži, istorijskog romana The Depths of the Sea i genetičkih naučnofantastičnih trilera Genesis Code i Eternal Sonata. Džejmi, član Saveta za inostrane poslove i bivši saradnik Bele kuće i Aspen instituta, doktorirao je na Oksfordu, diplomirao pravo na Harvardu, a ima i diplomu s najvišim mogućim ocenama stečenu na Braunovom univerzitetu. Živi u Njujorku, strastveni je učesnik Ajronmen trijatlona i ultramaratonac. Posetite Džejmija na www.jamiemetzl.com.  

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com