Za vreme korišćenja bilo koje stranice na našem web-sajtu, kompanija Laguna d.o.o. može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj putem "kolačića" (engleski "cookies"). Više o kolačićima

BUKMARKER-logo

Delfi Kutak je pročitao: „Rakova obratnica“

Delfi Kutak je pročitao: „Rakova obratnica“ - slika 1
Ja sam čitateljka sa pristojnim čitalačkim stažom. „Prošla“ sam kroz različite žanrove i u mnogima našla ljepotu kojoj se vraćam. Druga strana tog iskustva je to što me malo šta može iznenaditi.

A onda sam počela da čitam „Rakovu obratnicu“. Slušala sam o njoj, pročitala pouzdan prikaz i bilo mi je drago što je „došla na red“.

Pariz tridesetih godina: poznat teren (knjige i filmovi), Amerikanac kao Parižanin: poznato, knjiga prvo označena kao skandalozna, potom kao klasik: već sam čitala takve.

Miler počinje „punom parom“ od prve strane: opisi su takvi da se čuje vreva na ulici, osjete se mirisi hrane u kafanama, boje okoline blješte do neprijatnog sjaja, ukus omleta, čiji tragovi se vide na Borisovoj bradi, osjeti se u ustima istovremeno kada i bol u stomaku jer je Amerikanac gladan, pod rukom se osjeti rapavost stola i hladna glatkost pisaće mašine postavljene tako da pisac može da se vidi u ogledalu...

Likovi su posebna kategorija. Ima ih mnogo. I svi kao da su glavni: opisuju se njihov izgled, njihova osjećanja, povezuju se sa već predstavljenim likovima, objašnjavaju se njihovi stavovi i postupci...

Roman ima smijer, ali je poput ravničarske rijeke u vjetrovitom području: meandrira toliko da je onome ko se nalazi na ili u rijeci teško shvatiti da smijer postoji.

Negdje na pola sam stala. Prestala sam da čitam. Shvatila da su mi čula prenadražena. Svaka senzacija se umnožva pet puta, jer sam svaki osjet doživljavala kroz svako čulo: recimo, vreva se čuje, ali ima i svoju boju, ukus, miris i teksturu. A senzacije su u svakoj rečenici. U nekoj i više njih.

Ne, nisam odustala. Samo sam drugi put počela drugačije, oprezno, vodeći računa o orijentirima, da se ne bih „izgubila“ uz put. I otkrili su mi se sva ljepota i bogatstvo „Rakove obratnice“. I čitaću Milera opet. I ovu i neku drugu. Ali ih neću olako prihvatiti.

Vjerovatno ne bi doživljaj mogao da bude ovako živopisan da prevodilac nije uradio odličan posao.

Autor: Ana Milićević
Izvor: Delfi Kutak

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Henri Miler

Henri Miler

Henri Valentajn Miler (Njujork, 1891 – Pacifik Palisejds, 1980), jedan od najznačajnijih američkih pisaca dvadesetog veka, proveo je detinjstvo i ranu mladost u Bruklinu. Shvativši da ga akademski život ne privlači, radi kao taksista i bibliotekar kako bi se prehranio. Veliki ženskaroš i idealista, 1917. godine ženi se prvom od pet žena koliko je imao, Beatrisom Silvas Vikens. Nalazi posao u telegrafskoj službi Vestern J, a napušta ga posle četiri godine, kada sa svojom drugom ženom Džun Edit Smit Mensfild 1928. godine odlazi na proputovanje kroz Evropu. Bračne razmirice postale su nepremostive, pa je Miler 1930. godine ostavio ženu i otišao u Pariz. Deceniju pre Drugog svetskog rata proveo je uglavnom boemski u „gradu svetlosti“, gde je radio kao novinar i napisao više od 36 knjiga. Tu je objavio i svoje najpoznatije knjige. Prva – Rakova obratnica – govori o njegovim doživljajima u Parizu, a objavljena je 1934. godine. Uslediće romani: Crno proleće (1936), Jarčeva obratnica (1939), kao i trilogija Ružičasto raspeće (Seksus, 1949; Pleksus, 1952; Neksus, 1959). Posle 1939. godine, napustio je Pariz i preselio se u Grčku gde je boravio šest meseci. Vrativši se u Ameriku, počeo je da piše o svojim putovanjima. Njegovi čuveni putopisi su Kolos iz Marusija (1941) i Mirni dani u Klišiju (1956). 

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Banca-intesa-logo-w593
unicredit-seeklogo
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
IPS-NBS

Copyright © Laguna d.o.o. Starine Novaka 23, Beograd • Matični broj: 17414844

Powered byoozmi.com