Laguna - Bukmarker - „Zmajevi, zmajke i zmajčad“: Zašto su bajke više od istine - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Zmajevi, zmajke i zmajčad“: Zašto su bajke više od istine

Kad se spoje znanje o bajkama pisca za decu Rastislava Durmana i ilustracije Dobrosava Boba Živkovića, i to na zmajevsku temu, dobije se nova knjiga za malu i veliku decu „Zmajevi, zmajke i zmajčad“, koju je nedavno objavila izdavačka kuća Laguna. Sa upozoravajućom napomenom da „greše svi koji misle da su bajke samo za mališane – ko prestane da čita bajke, zaboraviće da je bio dete“, nova Durmanova knjiga našla se u Maloj Laguni kao zbirka 14 bajki iz evropskih zemalja.

Priče o zmajevima prate ljude od kada je sveta i veka. Reč je o univerzalnom složenom simbolu, kombinaciji zmije i ptice kao simbiozi materije i duha. Njihov prvobitni status dobrotvorstva i poistovećivanje sa bogovima neba i njihovim zemaljskim izaslanicima – carevima i kraljevima – u najvećoj meri sačuvan je uglavnom na Dalekom istoku, gde zmajevi simbolizuju natprirodnu moć, mudrost, snagu i skriveno znanje. Na Zapadu i u monoteističkim religijama borba protiv zmaja je simbol pobede nad zlom i silama tame, a u nekim tumačenjima zapadnih antropologa označava i borbu sa teškoćama koje valja savladati da bi se zadobila blaga skrivenih znanja ili vladanje samim sobom. Izbavljenje devojke od zmaja, što je čest motiv u narodnim bajkama, prema istim tumačenjima je pobeda čistih nad mračnim silama.

Miladin Ševarlić i Miodrag Zupanc u ovdašnjoj kultnoj knjizi „Šta je šta“, koju je oslikao Dragan Bosnić, tvrde da se zmajevima „čini velika nepravda jer se često brkaju sa aždajama“. Prema njihovoj verziji, aždaje su zle, a zmajevi dobri, štetu mogu da nanesu samo ako se zaljube u neku devojku ili ženu. Kako god, zmajevi su i danas snažna inspiracija od knjiga i video-igrica do filmskih, ne samo animiranih, storija. Planetarni ekspert za fantastiku, mitologiju, strip i animaciju Nil Gejmen je jasan: „Bajke su više od istine: ne zato što nam govore da zmajevi postoje, već zato što možemo da ih pobedimo.“

Od svih ovih zmajevskih teorija mnogo toga ima i u ovoj knjizi manje poznatih bajki, koje je Rastislav Durman odabrao iz narodne tradicije Estonije, Ukrajine, Bukovine (nalazi se na granici između Ukrajine i Rumunije), Mađarske, Češke, Slovačke, Grčke (gde zmajevi imaju i slavnu antičku predistoriju), Turske, Jermenije. Tu su i bunjevačka verzija zmajske bajke sa severa Bačke, romska bajka sa Balkana bez preciznije lokacije, kao i dve bajke iz Nemačke od kojih je jedna preuzeta iz zbirke narodnih priča „Bajke iz nemačke šume“, koju je 1912. objavila Engleskinja Margaret Arn Neg.

Svi zmajevi, njihove porodice i rodbina iz ovih bajki, u kojima nisu obavezno i glavni „negativci“, imaju svoje lokalne i nacionalne specifičnosti i navike, baš kao i kraljevi, prinčevi, sultan i njegovi sinovi, lovci i razni hrabri momci, uključujući studente, sa kojima ova čudesna mitološka bića dele megdan i avanture. Sve te „evropske zmajeve“ povezuje svet magije, odvažnosti i ljubavi. Sve to u kratkim crtama Rastislav Durman objašnjava u uvodu u svaku od bajki u kojima kroz fusnote duhovito komentariše likove i događaje u glavnoj priči.

„Pisanje tih komentara me je najviše zabavilo u radu na ovoj knjizi. Pronalaženje i prevod bajki je rudarski posao, iako se motivi često ponavljaju i prenose u različitim kulturama u drugačijim kombinacijama. Odlučio sam se da u ovoj knjizi o zmajevima budu samo evropske bajke jer je to kulturni kod koji poznajem, reč je ipak o jedinstvenom kulturnom prostoru. Ne poznajem dovoljno kulturu Dalekog istoka da bih se upustio u avanturu sa kineskim zmajevima ili zmajevima iz drugih delova Azije“, kaže Rastislav Durman.

On je u svet bajki, kako sam objašnjava, ušao zahvaljujući jednom od tri pokušaja da magistrira na književnosti – dopale su mu se kad je počeo da ih proučava kao temu za magisterijum. Rastislav Durman najavljuje da posle bajki o zmajevima u Laguni treba da usledi i knjiga o vešticama.

Autor: Jelena Tasić
Izvor: Danas


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
mirjana bobić mojsilović gostovala u kostolcu laguna knjige Mirjana Bobić Mojsilović gostovala u Kostolcu
28.11.2023.
U četvrtak 23. novembra 2023. godine, u okviru manifestacije „Novembarski dani kulture“, u prepunoj velikoj sali Doma kulture u Kostolcu gostovala je Mirjana Bobić Mojsilović, uz čije knjige se već de...
više
nenad novak stefanović 1 decembra na fakultetu primenjenih umetnosti laguna knjige Nenad Novak Stefanović 1. decembra na Fakultetu primenjenih umetnosti
28.11.2023.
Književnik Nenad Novak Stefanović biće gost Fakulteta primenjenih umetnosti u petak 1. decembra u 12 sati, kada će u amfiteatru fakulteta govoriti o svojim knjigama. Studenti, nastavnici i saradn...
više
nova izdanja laguninih autora laguna knjige Nova izdanja Laguninih autora
28.11.2023.
Na knjižarskim policama uskoro će se naći drugo izdanje knjiga „Polje meduza“ Ota Oltvanjija, „Via Acquarossa“ Marija Liguorija, „Farkaždin“ Ljubomira Živkova, „I druge priče“ Mome Kapora, „Anđeo s je...
više
teri pračet i knjige blesavost i apsurd kao ogledalo društva i ljudske prirode laguna knjige Teri Pračet i knjige: Blesavost i apsurd kao ogledalo društva i ljudske prirode
27.11.2023.
Vatra je tutnjala kroz podeljeni grad Ank-Morpork – tamo gde bi liznula Čarobnjačku četvrt plamtela bi plavo i zeleno, čak oivičena čudnim varnicama osme boje, oktarina. Ceo centar Morporka ubr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.