Laguna - Bukmarker - Život zvani Pariz – prikaz romana „Gorila“ Dušana Savkovića - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Život zvani Pariz – prikaz romana „Gorila“ Dušana Savkovića

Iako „Gorila“ spada u ona dela kod kojih je neophodno osvrnuti se na stvarne događaje koji su pisca inspirisali da načini romanesknu priču, opet se može upasti u klopku tako što će se isticanjem istorijskih okolnosti baciti u zasenak umetnička vrednost samog romana.

Sem toga, u konkretnom slučaju „Gorile“, i stvarni događaji koji su poslužili kao osnova kriminalističkog zapleta dovoljno su sami po sebi intrigantni, pa ne samo što bi njihovo detaljnije navođenje zauzelo prostor celog romana, nego bi oni i bez umetničke obrade delovali kao da su već izvučeni iz nekog uzbudljivog trilera.

Ipak, pisati o „Gorili“ a ne spomenuti imena Stevana Stevice Markovića i Miloša Miloševića – čije su sudbine poslužile za likove Štefana Ratarca i Miše Nestorovića – ne bi bilo pošteno ni prema samom Dušanu Savkoviću, novinaru koji se među prvima zainteresovao za misteriozne i tragične smrti dvojice žestokih momaka koji su sa beogradske kaldrme uspeli da maltene direktno dođu ne samo do umetničkog, nego i do političkog vrha Francuske Republike, pa i da ga dobro uzdrmaju svojim ishitrenim i fatalnim potezima.

Baveći se kontroverznim životima jugoslovenskih iseljenika, Dušan Savković je svoja saznanja o nasilnim smrtima Miloša Miloševića u Los Anđelesu i Stevice Markovića u Parizu pretočio u roman „Gorila“, koji je već nakon prvog izdanja (1974) postao neprikosnoveni bestseler u Jugoslaviji, da bi docnije doživeo ništa manje popularne nastavke, kako u romanesknom, tako i u dokumentarnom vidu.

Novim izdanjem prvog i drugog dela „Gorile“ u jednoj knjizi, Laguna je starijim čitaocima pružila priliku da se podsete, a mlađima da se možda prvi put sretnu sa uzbudljivim ali i smrtonosnim avanturama beogradskih mangupa na Zapadu tokom šezdesetih godina dvadesetog veka.

Iako je Savković, sastavivši roman na osnovu novinskih članaka i autentičnih svedočenja, promenio imena glavnih aktera, čitaoci će bez problema prepoznati o kome se zaista radi i ko je sve – čak i među onima koji su nesumnjivo zadužili francusku kulturu i istoriju – učestvovao u aferi koju je izazvao jedan preterano ambiciozni Beograđanin, željan da bogatstvo i moć udahne punim plućima, te da doživi i proživi onaj Pariz o kome je maštao i u koji je pošao, a ne onaj Pariz u kome je kao pas (ili kao majmun) dobijao mrvice iz ruku svog gospodara.

Vodeći čitaoca kroz jedan ne tako svetao Pariz, pisac daje i presek francuskog društva, od političkog i kulturnog vrha, preko korzikanskih gangstera, do razočaranih istočnoevropskih emigranata – pri čemu su ove tri grupe jasno razgraničene čak i kad su naizgled povezane i isprepletane, a svaki pokušaj prevazilaženja tih granica i svako preskakanje stepenica što su ih sistem i život nametnuli može biti kažnjivo smrću, naročito kad se dve grupe udruže protiv jedne.

A nije teško pogoditi koje će dve grupe lakše pronaći zajednički jezik i koja će biti ona treća što će biti zbrisana sa pariskog asfalta.

Uzbudljiv poput filmskog trilera, ali i potresan poput svojevrsne kriminalističke melodrame, roman „Gorila“ uopšte ne idealizuje svet koji opisuje, a još manje od glavnih likova pravi heroje – naprotiv, pisac šalje jasnu poruku da su u ovoj priči svi antiheroji, pa i oni koji bi da nelegalnim i nemoralnim postupcima odjednom pređu na stranu heroja.

Retka su dela u kojima piscu pođe za rukom da distancira čitaoca od glavnog junaka (zapravo: antijunaka), a Dušan Savković je to ipak uspeo, pa je u tome i najveća vrednost „Gorile“, što ne glorifikuje brzoplete i nezrele mladiće koji su bezglavo hrlili u svoj zamišljeni Pariz, nego jasno poručuje da se srljanje u takav život najčešće završava gubljenjem ne samo tog neostvarenog, nego i onog dotadašnjeg života – a kao jedina (ali krajnje ironična) uteha ostaje hvalisanje na nebu kako proživljeni život nije bio običan.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija mesec ljubavi od 9 februara do 11 marta 2026  laguna knjige Akcija „Mesec ljubavi“ od 9. februara do 11. marta 2026!
28.02.2026.
Ljubav, nežnost i privrženost rezervisale su svoje mesto u Delfi knjižarama od 9. februara do 11. marta 2026, koliko će trajati akcija „Mesec ljubavi“, na kojoj ćete imati savršenu priliku da dođete d...
više
novo bookclub druženje u kafeteriji bukmarker u knezu razgovor o romanu lajk srđana dragojevića laguna knjige Novo Bookclub druženje u kafeteriji Bukmarker u Knezu: razgovor o romanu „Lajk“ Srđana Dragojevića
28.02.2026.
Nakon izuzetno uspešnog prethodnog Bookclub susreta, koji je bio posvećen najnovijem romanu Dženi Kolgan „Tajna božićna biblioteka“, kafeterija Bukmarker u Knez Mihailovoj ponovo otvara vrata ljubitel...
više
stefanu tićmiju dodeljena nagrada politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Stefanu Tićmiju dodeljena nagrada Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
U prostorijama Politikinog zabavnika u Cetinjskoj ulici, 27. februara 2026, dan pred 87. rođendan ovog kultnog lista, Stefanu Tićmiju je dodeljena prestižna nagrada Politikinog zabavnika za delo namen...
više
govor stefana tićmija prilikom uručenja nagrade politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Govor Stefana Tićmija prilikom uručenja nagrade Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
Jedino merilo, što se tiče umetnosti, jeste: da li u nekom delu pulsira život ili ne pulsira. Nagrada Politikinog zabavnika potvrđuje da u mom poslednjem romanu „Tata kaže gambit“ postoji određeno ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.