Laguna - Bukmarker - Zbirka „Dum-dum“ i njeni otkucaji - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Zbirka „Dum-dum“ i njeni otkucaji

Od priča koje je pisao i objavljivao tokom prethodne dve decenije, Pavle Zelić odabrao je osamnaest i od njih sačinio zbirku pod nazivom „Dum-dum“.

Izvukavši naslov priče „Dum-dum“ za naziv celokupne zbirke, Zelić kao da je već time obuhvatio većinu motiva i tema koje je u svojim pričama obradio, bez obzira na to što se radi o prilično raznovrsnim i raznorodnim tematikama, vremenima, prostorima i karakterima.

Tako se onomatopeja dum-dum može shvatiti i kao da su to otkucaji srca, i kao da su otkucaji aparata u bolničkoj sobi, i kao da su zvuci bubnjeva usred džungle, i kao da su zvuci pušaka sa ratišta, i kao da je navijanje na stadionu, i kao da je buka u kafani, i kao da je udaranje zatvorenika (čoveka ili životinje) u rešetke koje ga odvajaju od ostatka sveta.

Najzad, ako bi se metaforično reklo da i jedna zbirka priča ima svoje srce, onda bi se otkucaji tog srca takođe čuli kao dum-dum, a sami otkucaji ne bi bili ništa drugo nego – priče.

I koliko god se međusobno razlikovale, priče spojene u celinu jesu ono što zbirku čini živim organizmom u očima čitalaca, a Zelićeva zbirka je sasvim dobar primer kako se od prilično različitih priča može sačiniti jedinstvena celina u kojoj će svaka naredna priča biti novi otkucaj srca, pri čemu će svi otkucaji biti ravnomerni.

Čak i to što priče nisu jednake dužine ne smeta srcu zbirke da mu otkucaji budu ujednačeni, jer kad je u pitanju kratki prozni žanr, često se desi da duže priče budu brže pročitane i lakše shvaćene, dok se one najkraće čitaju sporo zato što se upija svaka njihova reč, a onda se tek nakon što budu pročitane razmišlja o onome što je rečeno ukratko ali sa prilično dubokim smislom i značenjem.

Osim priča koje su otvoreno inspirisane pandemijom virusa korona i za koje je jasno da bi u svakoj drugoj prilici donekle izgubile smisao, za većinu ostalih priča iz Zelićeve zbirke teško je pogoditi kada su i u kojim prilikama napisane, pa je i pisac ispravno postupio što nigde nije naveo datum kada je priču završio, niti konkurs povodom kojeg je priču napisao, niti časopis u kome je priča prvi put objavljena – tako je, u stvari, samo potvrđena neprolazna aktuelnost svake od tih priča, pa se za neke, iako su nastale pre više od jedne decenije, čini kao da su napisane baš za zbirku „Dum-dum“ i da se savršeno uklapaju uz one priče koje jesu nastale tokom proteklih godinu dana.

Prolazeći kroz osamnaest Zelićevih priča, čitalac ima osećaj kao da se otisnuo na putovanje, i to ne samo na putovanje u egzotične predele, nego i na putovanje u drevna vremena, na putovanje do izgubljenih kultura, na putovanje u zaboravljene istorijske epohe, pa i na putovanje do samih vrata jednog Dorijana Greja ili do sakrivenog obitavališta jednog Tarzana.

I dok priče za čija su mesta radnje uzeti stadioni, kafane, bolnice, zoološki vrtovi, gradske ulice deluju kao se dešavaju pred našim očima, ili bar u našoj neposrednoj okolini, dotle nas priče vezane za tropske plaže, neizvesne bujne džungle, mračne gotske kvartove i sablasne logore odvode u svetove koji su i vremenski i prostorno veoma daleko, ali u kojima ćemo takođe prepoznati paralelu sa neposrednom okolinom i sredinom – ili bar sa kulturološkim referencama kojima naša svakodnevica obiluje.

Pišući svoje priče tako da u čitaočevoj svesti izazove jasne slike kod svake scene ili dijaloga – inače, neke od tih priča već su uspešno adaptirane za žanr stripa – Zelić kao da svojim čitaocima zapravo poklanja njihove sopstvene filmove, koje će oni sami stvarati i uobličavati dok budu prolazili kroz drevne i daleke, ali i kroz bliske svetove, koje možda do sada nisu umeli da sagledaju na način kako je to sagledao Zelić u svojim pričama.

Ipak, prema rečima samog pisca, koliko god da su ove priče zahvalne za stripsku ili filmsku adaptaciju, one i dalje ostaju priče i pripadaju književnom rodu, pa se putem zbirke „Dum-dum“ tako i predstavljaju publici, čime donekle udahnjuju i nov život zbirci priča kao književnom fenomenu, ali i opominju da sama priča kao žanr nikako nije prevaziđena.

Tako se i otkucaji srca ove zbirke i zvuci opomene koju zbirka šalje čitaocima – čuju u istom ritmu.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
29.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu!   Dečji da...
više
proslavimo svetski dan dečje knjige laguna knjige Proslavimo Svetski dan dečje knjige
29.03.2024.
Svetski dan dečje knjige, ustanovljen 1967, kako bi se skrenula pažnja na potrebe najmlađih čitalaca, obeležava se 2. aprila, na dan rođenja danskog pisca Hansa Kristijana Andersena. Tim p...
više
istorija u 56 poglavlja dvadeset minuta luja xix čedomira antića u prodaji od 1 aprila laguna knjige Istorija u 56 poglavlja – „Dvadeset minuta Luja XIX“ Čedomira Antića u prodaji od 1. aprila
29.03.2024.
Posvećeni istoričar Čedomir Antić objedinio je u knjizi „Dvadeset minuta Luja XIX“ 56 intrigantnih priča iz istorije kako naše tako i svetske. U svom prepoznatljivom maniru, pitko i slikovito, opisao ...
više
komemorativni skup sanu posvećen goranu petroviću laguna knjige Komemorativni skup SANU posvećen Goranu Petroviću
29.03.2024.
U prisustvu velikog broja članova Srpske akademije nauka i umetnosti u Svečanoj sali SANU u četvrtak 28. aprila održana je komemorativna sednica, posvećena piscu i akademiku Goranu Petroviću (1961–202...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.