Laguna - Bukmarker - Zašto ser Teri Pračet zaslužuje svu našu pažnju - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Zašto ser Teri Pračet zaslužuje svu našu pažnju

Činilo se da do toga nikada neće doći, ali televizijska adaptacija „Dobrih predskazanja“ je konačno ugledala svetlo dana 31. maja ove godine. Knjiga sa ovim naslovom je, od trenutka kada je objavljena 1990. godine, stekla armiju obožavalaca širom sveta. Scenario serije potekao je iz pera Nila Gejmena, autora originalnog romana. Gejmen ipak knjigu nije napisao sam. I on je uvek prvi koji će na to ukazati.

„Dobra predskazanja: Lepa i tačna proročanstva Agnes Nater, veštice“ imala su još jednog autora: ser Terensa Dejvida Džona Pračeta, Oficira britanske imperije. Gejmen u poslednje vreme sasvim zasluženo prima pohvale za svoj rad na mini-seriji, ali reči hvale moraju se uputiti i ser Teriju. On pritom ne zaslužuje samo hvalu, već i našu nepodeljenu pažnju, a ja sam spreman da mu je poklonim.


Foto: Silverlutra, Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported

Priču o tome kako su Gejmen i Pračet započeli saradnju lako ćete pronaći na nekom drugom mestu. Za naše potrebe, dovoljno je reći da je Gejmen napisao priču sve do trenutka u kome dolazi do zamene beba, a onda nije znao šta dalje. Pokazao je tekst Pračetu (koji je tada već počeo da privlači pažnju literarnih krugova) i cela stvar se rastezala sve dok Pračet u jednom trenutku nije predložio Gejmenu ili da mu proda napisani deo teksta ili da počnu da pišu zajedno.

Pračet je znao kako bi trebalo nastaviti priču i Gejmen je zato doneo mudru odluku da udruži snage sa prijateljem. U „TV vodiču za Lepa i tačna proročanstva“ on kaže: „Zašto da ne? Teri je bio majstor svog zanata. Suvereno je vladao svetom fantazije, ali u tom trenutku nikome nije padalo na pamet da se uhvati ukoštac sa žanrom komičnog horora. A onda se meni ukazala prilika da pišem zajedno sa njim. Bilo je to kao da me je Mikelanđelo pozvao da mu pomognem da oslika tavanicu.“

Tako su se obojica bacili na posao, pišući roman jedan za drugog i pokušavajući da se međusobno zasmeju. Prava na ekranizaciju ubrzo je prigrabio Teri Gilijam i ušlo se u mučni proces priprema za snimanje. Gilijam je u jednom trenutku izgubio prava, pa ih ponovo dobio (pripremajući se da snimi verziju u kojoj bi Azirafala igrao Robin Vilijams, a Kroulija Džoni Dep), da bi se na kraju cela produkcija raspala, što za Gilijamove projekte nije nimalo neuobičajeno.

Gejmen i Pračet su na kraju došli do zaključka da „Dobrim predskazanjima“ nije suđeno da postanu film i da bi najbolje rešenje bila televizijska serija. Ipak, nisu bili spremni da projekat ponude bilo kome. Nije bilo nimalo lako pronaći nekoga ko bi na pravi način dočarao duh „stare devojke“, kako je Pračet imao običaj da zove njihovo čedo.



Pračetu je 2007. dijagnostikovan rani stadijum Alchajmerove bolesti. U „Vodiču“ Gejmen pripoveda: „Poslao mi je imejl sa posebnim zahtevom. U njemu je pisalo: 'Slušaj, znam da si jako zauzet. Znam da nemaš vremena za ovo, ali voleo bih da ti napišeš scenario za Dobra predskazanja. Ti si jedina osoba na svetu koja poseduje toliko strasti, ljubavi i razumevanja za staru devojku, koliko i ja. Učini to za mene, kako bih imao priliku da ga vidim.' Pomislio sam: 'Okej, kada si me tako zamolio, učiniću to.'“

Pračet je napustio ovaj svet 12. marta 2015, a Gejmen je pronašao način da se nosi sa smrću prijatelja tako što se u potpunosti posvetio radu na adaptaciji. Rezultat je, kao što se sada možemo uveriti, izuzetno „lepa i tačna“ adaptacija knjige, koja u sebi sadrži sve najbolje aspekte originalnog materijala. Radeći na scenariju, Gejmen je na umu ponovo imao samo jednog pripadnika publike: cilj mu je bio da stvori seriju koja bi se dopala Pračetu.

Gejmen je trenutno, u nedostatku boljeg izraza, strašno popularan. Adaptacije njegovih knjiga mogu se naći na svakom koraku, a ako neka od njih još uvek nije na malim ekranima, uskoro će biti. Prilikom promotivne turneje za seriju „Dobra predskazanja“, bio je često primoran da podseća neupućene kako knjigu nije napisao sam. Sam Pračet je u romanu „Poštašavili“ napisao: „Čovek nije mrtav dok mu se ime još pominje.“ Zato je Gejmen, zajedno sa legijama Pračetovih obožavalaca, prihvatio mantru: „Izgovaraj njegovo ime.“

Moram priznati da o knjigama ser Terija Pračeta nisam znao ništa pre nego što sam, pre mnogo godina, pročitao „Dobra predskazanja“. Ta knjiga je predstavljala kapiju kroz koju sam ušao u njegov svet. Gutajući roman za romanom, shvatio sam koliko se još neotkrivenog krilo ne samo u knjigama, već i u samom čoveku.

Pračet je svetu književnosti najviše doprineo stvorivši džinovski serijal knjiga čija se radnja odvija u tzv. Disksvetu. Ceo svet za svoje ime treba da zahvali činjenici da je smešten na disk poduprt ramenima četiri slona, koji pak stoje na leđima AʼTuina, velike kornjače koja plovi svemirom.

Kada sam, pročitavši „Dobra predskazanja“, čuo za postojanje ovog serijala, znao sam da mu pod hitno moram posvetiti svoju pažnju. Pitao sam se kako je moguće da nikada nisam čuo za njega. Da sam živeo u Velikoj Britaniji, do toga sigurno ne bi došlo. Tamo su se Pračetovi romani godinama redovno pojavljivali na samom vrhu lista bestselera, sve dok ih Dž. K. Rouling i „Hari Poter“ nisu pomalo zasenili. U Americi nisu ni izbliza toliko poznati, što je velika šteta, jer se radi o izvanrednim knjigama.

Odakle početi ako želite da se upoznate sa svetom Terija Pračeta? Serijal o Disksvetu se sastoji od 41 knjige, koje nisu nužno povezane jedna sa drugom. Pošto se svemu u životu opsesivno posvećujem od početka do kraja, ja sam počeo hronološki, od prve knjige.

Prva knjiga sage o Disksvetu nosi naziv „Boja magije“ i upoznaje nas sa Rinsvindom, čarobnjakom nesposobnjakovićem. Neopisivo je zabavna. Čitajući je, pomislio sam: „Daglas Adams, ali u svetu fantazije.“ Pračet se služi svim mogućim klišeima fantastičnog žanra kako bi čitaoca zamejao do suza, kombinujući pritom svet fantazije sa krajnje prozaičnim aspektima života, što će postati glavno obeležje ovih knjiga. Kao što sam već napomenuo, reč je o izuzetno zabavnom romanu, ali ni izbliza najboljem predstavniku serijala.

Većina obožavalaca bi, kao ulaznicu u Pračetovo stvaralaštvo, verovatno preporučila knjigu „Mort“, u kojoj je posebna pažnja posvećena jednom od najzabavnijih i najzanimljivijih likova serijala – Smrti. Predstavljana je kao kostur u crnom ogrtaču sa kapuljačom, koji jaše konja po imenu Binki i UVEK GOVORI VELIKIM SLOVIMA. Danas znamo da se Pračet nosio mišlju da prekine sa pisanjem o Disksvetu sve dok mu Gejmen nije rekao kako bi voleo da sazna nešto više o Smrti. Nekoliko dana kasnije, Gejmenu je od Pračeta stigla poruka „Idi dođavola!“ i objašnjenje da je upravo počeo da piše roman „Mort“, u kome saznajemo šta se dešava kada Smrt angažuje šegrta.

„Mort“ predstavlja korak u pravom smeru, jer umesto šeme uobičajene za prva tri romana, koja ima dosta sličnosti sa svetom „Laguma i zmajeva“, pisac počinje da gradi jednu sasvim novu mitologiju.

U zavisnosti od vaših interesovanja, vrata Disksveta možete otvoriti i na drugim mestima. Možda su za vas pravi izbor knjige o avanturama veštice-pripravnice Tifani Ejking, a možda ćete uživati u vratolomnim doživljajima (i birokratiji) Gradske straže Ank-Morporka (najvećeg grada Disksveta, živopisnog koliko i smrdljivog).

Po mom ličnom mišljenju, najbolja knjiga iz serijala može se čitati nezavisno od ostalih. Reč je o genijalnom romanu „Kradljivac vremena“. Ova knjiga će vam, slično „Dobrim predskazanjima“, doneti osećanje prijatnosti, slično uranjanju u toplu kupku. Mislim da je to primereno poređenje, iako nikada nisam ušao u kadu u kojoj se nisam zaglavio. Recimo samo da ćete, čitajući je, razviti pozitivniji stav o životu, vremenu, egzistenciji i praktično svemu ostalom. U romanu jednu od važnijih uloga ima (usvojena) unuka Smrti, a upoznaćete i mudrog i tajanstvenog Lua Cea, koji je spreman da u svakoj situaciji ponudi primeren „mudri“ savet.

Kakav to pisac piše knjige o gomili (uglavnom) otkačenih likova, stanovnika diska koji polako putuje kroz svemir na leđima ogromne kornjače? Evo odgovora: skroman pisac, čovek koji nikada nije patio od samozaljubljenosti. Kada mu je 2009. dodeljena titula viteza, Pračet je primetio: „Ne možete očekivati da neko ko stvara u žanru fantazije ne želi da postane vitez. Znate, za dve ovakve značke, bio bih spreman da nabavim konja i mač.“ Uskoro je, uz pomoć prijatelja, zaista iskovao mač. Za njegovu izradu upotrebio je gvožđe meteorskog porekla, kakvo bi se moglo naći na Disksvetu.

Bio je to čovek koji je na konvencije ljubitelja naučne fantastike i fantastike dolazio sa majicom na kojoj je pisalo: „Tolkin je mrtav. Dž. K. Rouling je odbila da dođe. Filip Pulman se negde zadržao. Zdravo, ja sam Teri Pračet.“

„Pastirova kruna“, poslednja knjiga o Disksvetu, objavljena je posthumno. U skladu sa piščevom poslednjom željom, sva ostala nedovršena dela uništio je parni valjak.

Bio je to čovek koji je, kada je saznao da boluje od Alchajmera, bolest nazvao „gnjavažom“. Do poslednjeg dana učestvovao je u kampanji prikupljanja sredstava za istraživanja u tom polju. Bio je to čovek koji je planirao da u adaptaciji „Dobrih predskazanja“ sedi u pozadini scene u suši restoranu, samo kako bi proveo ceo dan na snimanju, jedući suši sa prijateljem.

Emitovanje „Dobrih predskazanja“ je obradovalo mnoge, ali Teri Pračet nažalost nije tu, kako bi sa nama podelio radost. Njegov duh živi u ovoj adaptaciji, a sam Gejmen je više puta naglašavao da se iz sve snage borio za to da se uticaj njegovog prijatelja što više oseti u konačnoj verziji serije. Bio je spreman da se odrekne svojih delova, kako bi ostale Terijeve scene, poput one u kojoj gomila glupaka na lomači spaljuje Agnes Nater. Priznaje i da mu je ponekad bilo teško da razgraniči ko je šta napisao. Ova knjiga odavno živi svoj život, nezavisno od svojih tvoraca.

Pračet je bio poznat po tome što je nosio crni šešir, koji u seriji možete videti kako visi u Azirafalovoj knjižari. Na policama se nalazi i kolekcija Pračetovih knjiga, koju nije tako lako zapaziti. Na premijeri serije, Gejmen se potrudio da se u prostoriji oseti Terijevo prisustvo: na počasnom mestu, pored Gejmenovog sedišta, stajali su njegov šešir, šal i kesa kokica.

Ovaj velikan nas je možda napustio, ali njegova magija nastavlja da živi među nama. Ona je još uvek tu, u njegovim knjigama. Živi u njegovoj ćerki Rijani Pračet i nastojanjima fondacije zadužene za njegovu zaostavštinu i Bi-Bi-Sija da stvore još jednu mini-seriju, zasnovanu na pričama o Gradskoj straži, pod jednostavnim naslovom „Straža“.

Najbolji način da se uverite da će njegova magija preživeti je da mu poklonite svoju pažnju. Čitajte njegova dela. Slavite ovog čoveka. Ne zaboravite da je bio, i da je još uvek, gigant žanra fantastike. I, naravno, već znate šta je najvažnije.

Izgovarajte njegovo ime.

Autor: Brajan Siliman
Izvor: syfy.com
Prevela: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
stiven erikson sa čitaocima u beogradu laguna knjige Stiven Erikson sa čitaocima u Beogradu
21.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora epske fantastike Stiven Erikson družio se 20. maja sa svojim mnogobrojnim čitaocima u knjižari Delfi SKC. Još jednom smo se uverili da su čitaoci ovog žanra pos...
više
 najnormalniji čovek na svetu u izdanju lagune laguna knjige „Najnormalniji čovek na svetu“ u izdanju Lagune
21.05.2024.
Povodom 10 godina od objavljivanja kultne knjige Ivana Tokina „Najnormalniji čovek na svetu“, Laguna donosi novo izdanje sa ekskluzivnim intervjuom u kojem autor otkriva tajne pisanja ovog nezaboravno...
više
 vitraž u sećanju vladimira pištala u prodaji od 23 maja laguna knjige „Vitraž u sećanju“ Vladimira Pištala u prodaji od 23. maja
21.05.2024.
Knjiga priča „Vitraž u sećanju“ Vladimira Pištala govori o narastanju zla. U nekima od njih prikazan je svet od pre rata. Karakteriše ga prisilna naivnost. O zlu se nije smelo govoriti. Zato naš tadaš...
više
delimo karte za beldocs  laguna knjige Delimo karte za „Beldocs“!
21.05.2024.
Međunarodni festival dokumentarnog filma „Beldocs“ trajaće od 22. do 29. maja, a za sve vas koji želite da dođete do ulaznica, Laguna ima dobre vesti! U Delfi knjižarama SKC, „Slobodan Selenić“...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.