Laguna - Bukmarker - „Zamalek“ u najužem izboru za Nagradu Evropske unije za književnost - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

„Zamalek“ u najužem izboru za Nagradu Evropske unije za književnost

Roman „Zamalek“ Dejana Tiago-Stankovića našao se najužem izboru za ovogodišnju nagradu Evropske unije za književnost. Ukupno je nominovano 55 autora iz 14 zemalja, od kojih je četvoro iz Srbije.

Nagrada Evropske unije za književnost (EUPL) odaje priznanje piscima fikcije iz cele Evrope. Nagrada obuhvata 41 zemlju koja je deo programa „Kreativna Evropa“ – inicijative čiji je cilj jačanje evropskih kulturnih i kreativnih sektora. EUPL je pokrenuta 2009. godine i od tada je izabrano 135 pobedničkih autora u 12 kategorija. EUPL podrazumeva države koje učestvuju u programu „Kreativna Evropa“, s tim što su u izboru svake godine pisci iz jedne trećine zemalja. Ovogodišnje izdanje nagradiće pobednike iz 14 zemalja: Albanije, Jermenije, Bugarske, Češke, Islanda, Letonije, Malte, Moldavije, Holandije, Portugalije, Srbije, Slovenije, Švedske, Tunisa.

Imena pobednika biće objavljena 18. maja na onlajn događaju.

„Zamalek“ je roman koji se u prvom trenutku čini kao putopis pun opisa čudnih običaja, leksikon egzotičnih pojmova ili nekakav uvrnuti bedeker o Egiptu. A onda, malo-pomalo, iz novootkrivenih delova istorije te zemlje i sjajnog opisa mentaliteta njenih stanovnika počinje da izranja priča. Priča o kismetu.

U srcu Kaira, na ostrvu usred Nila, decenijama je postojala antikvarnica krcata svakojakim blagom kao Ali-babina pećina. Radnju, najčuveniju u tom delu sveta, vodili su Kosta, glasoviti egiptolog, i njegova poćerka Arna sve dok kismet, zbog nekih Kostinih misterioznih greha, nije odlučio drugačije. Ova priča u kojoj se mešaju ovozemaljski i zagrobni život nije mogla da se dogodi nigde osim u Kairu, pa su taj pustinjski megalopolis, njegova tiha mahala Zamalek, ljudi, običaji i vrelina grada jednako važni junaci romana kao i Kosta antikvar i pripovedačica Arna, prašina koja stalno pada i Nil koji teče kao život.

Dejan Tiago-Stanković je dobitnik književne nagrade „Branko Ćopić“ i britanske nagrade udruženja pisaca istorijskih romana „HWA Crowns Literary Award“; poznat je i kao prevodilac Saramaga i Andrića.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
ivica i marica u laguninoj bajkoteci video  laguna knjige Ivica i Marica u „Laguninoj Bajkoteci“ [video]
26.12.2025.
Ovog petka očekuje vas svima znana bajka o Ivici i Marici! Nekada davno na ivici šume živeo jedan siromašni drvoseča sa ženom i dvoje dece. Jednog jutra, iz očaja, on i njegova žena rešiše da ostave I...
više
izložba andrić priča ostaje u biblioteci grada beograda laguna knjige Izložba „Andrić: priča ostaje“ u Biblioteci grada Beograda
26.12.2025.
Izložba „Andrić: priča ostaje“ otvorena je 26. decembra u 12 sati u Galeriji Atrijum Biblioteke grada Beograda. Biblioteka grada Beograda priredila je ovu izložbu povodom 50 godina od Andrićevo...
više
nescafé laguna foto konkurs praznični trenuci uz kafu i knjigu laguna knjige Nescafé & Laguna foto-konkurs: Praznični trenuci uz kafu i knjigu
26.12.2025.
Koja je dobitna kombinacija za pravo uživanje? Dobra knjiga i šolja omiljene kafe. Laguna i Nescafé pozivaju vas da učestvujete u novom foto-konkursu #Kafoknjigoljupci, jer ponovo nagrađuju lju...
više
knjiga koja postavlja pitanja predstavljen otac bojana ljubenovića laguna knjige Knjiga koja postavlja pitanja – predstavljen „Otac“ Bojana Ljubenovića
26.12.2025.
Roman „Otac“ Bojana Ljubenovića jedan je od najčitanijih romana u 2025. i 25. decembra je predstavljen u knjižari Delfi u SKC-u.   O knjizi su, pored autora, govorili pisac i novinar Vanja ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.