Laguna - Bukmarker - „Uteha istorije“ – prikaz romana „Bela, ćao“ Dušana Veličkovića - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Uteha istorije“ – prikaz romana „Bela, ćao“ Dušana Veličkovića

Nije redak slučaj da izvesni romani ostanu nepročitani, mislim naravno na javnu recepciju dela. Ne radi se tu čak ni o zlobi kritike ili javnog mnjenja, o nepopularnosti autora ili čemu sličnom, naprosto okolnosti se spletu tako i roman ne dobije ono što mu po kvalitetu ili značaju pripada. Zapadne u neku vremensko-prostornu crnu rupu i tamo tavori dok se ne desi da ga neko otkrije i tada počinje njegov stvarni, pravi život. Bez pretenzija da sebi pripišem nekakve kolumbovske zasluge, hteo bih da napišem par lepih reči o romanu „Bela, ćao“ Dušana Veličkovića (Laguna, 2011). Čini mi se, a moguće je da nisam u pravu, da je ovaj roman dobio neuporedivo manje nego što zaslužuje.

Da odmah kažem da nije ovaj roman savršeno štivo i da ima sasvim dovoljno mana ali, što je nažalost prava retkost u ovdašnjoj književnosti, ima više dobrih strana. Ambiciozno zamišljen kao "roman o sto godina u životu jedne srpske porodice", on odustaje pekićevske ambicije obuhvatnog pisanja, već stvari svodi na razumnu meru, prilagođenu današnjem čitaocu koji nema vremena a ni navike da čita narative poput „Zlatnog runa“. Birajući sudbinski prelomne trenutke: gubitak krda svinja u pokušaju bogaćenja, susret sa Sigmundom Frojdom, finansiranje komunista, Goli otok, beg i emigraciju devedesetih i potragu za ocem, Veličković neće samo ispisati istoriju srpske već i svake druge književno egzemplarne porodice. Drugim rečima, nije nacija ovde od presudnog značaja, nego mera istorije u životu pojedinca: kako i na koji način uspevamo odnosno ne uspevamo da pobegnemo od sila koje su neuporedivo veće od nas. Zbog toga je poslednji deo romana posvećen najmlađem Kopcu koji kreće u potragu za ocem, intelektualcu i čoveku spremnim da svedoči o zločinima devedesetih, ali i o onima pre. Kroz ovaj čin, mladić pokušava da se izleči od viška istorije, i porodične ali i one kudikamo šire, te da na neki način uspostavi kontinuitet, da porodici, što je zaista retko na ovdašnjim prostorima, podari trajanje koje neće biti prekinuto već u sledećoj generaciji, koje neće biti isprekidano istorijskim nedaćama.

Intertekstualno bogato štivo koje korespondira sa brojnim idejama i knjigama, „Bela, ćao“ možda najtešnje sarađuje sa romanom D. M. Tomasa „Beli hotel“, ne samo zbog toga što pokušava da preispita i na koncu i ospori frojdovsku konstrukciju ličnosti i istorije, već i zato što, kao uostalom ni njegov britanski uzor, u tome ne uspeva. Jer, potraga za ocem, ali i opsednutost maskulinitetom koja se ogleda u dominantnim linijama priče i konačno Edipalna fantazija koju mladi Aleksa doživljava u trenutku susreta, ne govore u prilog poricanja Frojda. Naprotiv, u jednakoj meri u kojoj je „Beli hotel“ ispisan u slavu oca psihoanalize, to je učinio i Veličković u svom romanu.

Svojevremeno je Mihail Bahtin govorio o romanu kao o dijaloškoj formi koja korespondira kako sa dijahronijom u smislu tradicije, tako i sa sinhronijom nudeći obilje govora, jezika ako želite, i time je važni ruski teoretičar isticao suštinsku demokratičnost žanra. Iz poglavlja u poglavlje, Veličković demonstrira upravo ovu vrlinu. Njegov tekst menja registre, narativne i žanrovske modele i pokazuje bogat pripovedački raspon, istovremeno uspevajući da u jasnoj strukturi održi ovu količinu različitosti. Ovo je osobina kojom se malo ko od savremenih srbijanskih pripovedača može pohvaliti.

Istina je da roman na kraju pada i da je priča o Aleksi Kopcu mlađem slabija od one o njegovom ocu, ali potreba za davanjem smisla, potreba za pružanjem nade u ovim vremenima više je nego legitimna. Rekao bih čak i nephodna. Poput tužne pesme pevljivog refrena od koje je pozajmljeno ime i roman nudi neku vrstu utehe. Svesni smo koliko je ona varljiva.

Autor: Vladimir Arsenić
Izvor: e-novine.com
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.