Laguna - Bukmarker - Upoznajte Kloe Espozito – „dobru devojku“ koja stoji iza ovogodišnjeg najbezobraznijeg romana - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Upoznajte Kloe Espozito – „dobru devojku“ koja stoji iza ovogodišnjeg najbezobraznijeg romana

Odnos između identičnih blizanaca je za popularnu kulturu oduvek bio posebno zanimljiv, počev od Sebastijana i Viole iz „Bogojavljenske noći“, preko Freda i Džordža Vizlija iz „Hari Potera“. Ali, trenutno su za izdavače – kao i za Holivud – pravi hit Bet i Alvina Najtli, junakinje romana „Luda“, prvenca autorke Kloe Espozito. U romanu saznajemo koliko duboko može da potone odnos između dve osobe koje imaju isto lice i identičan genom.



„Ima nešto što treba da znate pre nego što nastavite“, najavljuje samoproklamovana loša devojka Alvi na prvoj strani knjige, koju promovišu kao obavezno štivo za plažu ove sezone, koje je već prodato i prevedeno u 25 zemalja, dok je filmska verzija u pretprodukciji u studiju koji je zaslužan za „50 nijansi: Siva“. „Srce mi je na pogrešnom mestu... na desnoj strani. Moja sestra je sasvim na mestu. Elizabet je savršena skroz-naskroz.“

Kada je bivša nastavnica engleskog jezika Kloe Espozito, u trideset prvoj godini, pročitala ovaj pasus pred prostorijom punom književnih agenata na kraju svog učešća u Faber Akademiji – za koju se kaže da je svetski ekvivalent „X Faktora“, budući da su mnoga nadobudna piskarala iz nje izašla kao najprodavaniji autori – dobila je 21 jednu ponudu.

„Zar nisu identični blizanci svima fascinantni?“, pitala me je autorka kada sam joj čestitala na velikom proboju. Našle smo se na kafi, u blizini njenog doma na severu Londona koji deli sa suprugom Italijanom, Paolom i njihovom četvorogodišnjom ćerkom. (Roman je napisala kada je napustila posao nastavnika da bi odgajala ćerku.)

„Uvek sam se pitala kako bi to bilo da postoji još jedna ja. Zamislite da imate dvojnika koji vodi potpuno drugačiji život. Tu ima mnogo razloga za ljubomoru i konflikt.“

Espozito je ljubazna i prirodna, ali i iznenađujuće opuštena, s obzirom na to da je katapultirana u žižu interesovanja kada je postigla izuzetno unosne dogovore na ime autorskih prava za knjigu i film. Očigledno je da nije naivna. Kao što je Alvina prikazana na koricama knjige, a što ćemo uskoro imati prilike da vidimo i na bilbordima i na autobusima, tako je i autorka svoju plavu kosu koketno sklonila sa lica. Ne mogu da se ne pitam koja od bliznakinja više liči na nju.

Odrasla je u Čeltenhemu, kao jedino dete majke Francuskinje i oca čiji posao u Ministarstvu za komunikacije nisu smeli da pominju. „Uvek sam ispred sebe imala knjigu“, seća se, „jer kod kuće nisam imala sa kim da se igram. Svi moji drugari su imali braću i sestre, tako da sam posmatrala odnose između sestara i oni su veoma često bili gadni, nasilni i toksični.“

Ali ovo ni izbliza ne opisuje pakleni odnos koji je namenila sestrama – blaženoj Bet i neobuzdanoj Alvi. „Pomislla sam“, rekla mi je, otkrivajući mi svoj kreativni proces, „šta je to zbog čega bih poludela od ljubomore? Šta bi bilo kada bih imala identičnu sestru bliznakinju koja je uspešnija od mene, lepša, bogatija, udata za muškarca u koga sam ja bila zaljubljena?'“

Ovo predstavlja osnovu romana čija se radnja odvija na Siciliji, u Betinoj luksuznoj vili, u kojoj živi sa svojim zgodnim suprugom Ambrođom i malim sinom, i ogromnim gerderoberom pretpanim brendiranom odećom. Alvi dolazi u posetu, grabeći priliku da glumi sestru nekoliko dana, što pokreće radnju ovog bezobraznog mafijaškog trilera. „Jedinstvo vremena, mesta i radnje“,  autorka citira mantru sa seminara na akademiji.

Zaplet svoje složene intrige duguje (što je sama priznala) globalnom fenomenu „Nestala“, hitu autorke Džilijan Flin iz 2012, na osnovu kojeg je kasnije snimljen film sa Rosamund Pajk u ulozi Ejmi Dan, žene koja je nadmudrila muškarce u njihovoj igri. „Obožavam je“, uzvikuje Esposito, pre nego što, pomalo hladnim tonom, doda: „Ali ona uopšte nije duhovita. Ne izmamljuje ni osmeh.“

Stoga „Luda“, nije nova „Nestala“, možda je bolja  „Nestala“. (U pripremi su još dva nastavka koji će izaći nakon „Lude“ – „Opaka“ i „Opasna“.) Espozito je u svoju smešu dodala i mrvicu Bridžet Džouns: „To je neka vrsta crne komedija – Bridžet koja se iskvarila, nakon 20 godina. Na primer, nikad nije imala Tinder.“

Sada prelazimo na drugi upečatljiv aspekt romana „Luda“ – a to je seks. Kada dospe na Siciliju, Alvi nema potrebu za aplikacijama za upoznavanjem, umesto toga se ustremljuje, nesputana i pomalo histerična na sve muškarce koji su u životu njene sestre, redom, uključujući njenog  tako zgodnog devera koji je, nažalost, loš u krevetu.

„Nadam se da ću dobiti čuvenu godišnju Književnu nagradu za najgore opisanu scenu seksa“, kikoće se Espozito. „Jedna scena seksa je stvarno loša.“

Činjenica da je njena glavna junakinja preuzela ulogu muškarca u spavaćoj sobi, i da su takve scene prikazane sa neverovatnom preciznošću uz detaljan opis toga šta tačno žene žele, možda bi nekog drugog naterala da pocrveni, ali ova autorka ne smatra da ima razloga da se izvinjava. „Da je u pitanju muškarac koji ženu tretira kao seksualni objekat, kao što to Alvina radi sa muškarcima, na primer, niko ne bi ni trepnuo. To je prosto nešto što muškarci rade.“

A da li je njen suprug pročitao roman? „Verovatno će sačekati film...“, odgovorila je sa osmehom. „On je u finansijama, nije pročitao roman poslednjih 11 godina koliko se znamo.“

Namera autorke nije samo da zabavi, već je pokrenula i pitanje rodne ravnopravnosti. „Mi smo oprostili Donaldu Trampu kada je hvatao žene za ... On je izabrani predsednik Sjedinjenih Država za koga su glasale i žene. Da li možete da zamislite Hilari Klinton kako ide okolo i hvata muškarce za međunožje? Vreme je da se žene emancipuju.“

Isti ovaj, zajednički povik, kaže da primećuje u radu najmlađe generacije ženskih komičara koje nam prenose duh vremena – kao što su Amerikanka Ejmi Šimer i Britanka Fibi Voler-Bridž, koja je nedavno na dodeli nagrada Bafta ispričala masnu šalu. „Žene imaju potrebu da pričaju o svemu što im se dešava, uključujući i ono o čemu razmišljaju u najtežim trenucima. A Alvi ima puno teških i mračnih trenutaka.“

Ali kako se to uklapa u feministički mejnstrim? „Smatram da je 'Luda' feministički roman nove generacije. Znam da će stroge, zadrte feministkinje, kad pročitaju roman, reći da Alvi nije prava feministkinja, jer koristi svoju seksualnost da bi manipulisala muškarcima. Ali i to je način da se žene osnaže. Ona je ta koja velikom brzinom vozi sportski auto. Ona je ta koja drži pištolj i puca u loše momke. Ona je ta koja ima kontrolu, koja radi ono što su muškarci radili vekovima. Po meni, to je jednakost.“

Kod Alvi je upečatljivo i to što, dok izigrava kukavicu u Betinom gnezdu, ne pokazuje ni najmanje interesovanje za svog malenog sestrića. „Alvi želi dete, samo zato što je Betino. On je samo ukras“, kaže Esposito. „U njoj nema majčinske ljubavi.“

Nije lako jednoj ženi da kaže nešto takvo o drugoj ženi, pa makar bila lik iz knjige. „Ali, ja sam želela da razbijem tabu“, dodaje Espozito ozbiljno. „Ja sam majka. Ja sam apsolutno opsednuta svojom ćerkom, ali ovo je priča. Postoje žene koje su se pokajale što imaju decu, ali nemaju snage da to priznaju. One pate u tišini.“

Autorka odlučno odbija da izabere odgovarajuću glumicu za ulogu Alvi u predstojećem filmu, mada su joj oči malo zasvetlele kada sam pomenula Kristen Stjuart. Tokom čitavog razgovora govorila je o Alvi kao o prijateljici, nekom koga poznaje. Neki čitaoci će se, nema sumnje, pitati da li je u ovaj tako snažan i upečatljiv lik utkala i deo sebe. Ona energično odmahuje glavom.

„Svako od nas ima senku, podsvesne želje, ali u ovom slučaju sam, kunem se, samo pustila maštu da divlja. U stvarnom životu, ja sam dobra devojka. 'Luda' je samo beg“

Autor: Piter Stanford
Izvor: telegraph.co.uk
Prevod: Maja Horvat


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.