Laguna - Bukmarker - Ðulio Leoni u razgovoru za Vijesti - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Ðulio Leoni u razgovoru za Vijesti

RAZGOVOR: ÐULIO LEONI, ITALIJANSKI PISAC ZA „VIJESTI“ GOVORI O SVOM ROMANU „KRSTAŠI TAME“

Ideologija funkcioniše kao motor istorije



Italijanski pisac Ðulio Leoni poznat je po seriji romana čija se radnja odvija u renesansnoj Italiji. Riječ je o misterijama koje rješava poznati pjesnik Dante Aligijeri. Iz ovog serijala objavljeni su naslovi: “Zavjera trećeg neba”, “Imperatorovo zavještanje”, a odnedavno i “Krstaši tame” u izdanju “Lagune” i prevodu Gordane Subotić.
U “Krstašima tame” pratimo Dantea kako 1301. godine kreće u Rim kao predstavnik svog grada pri Svetoj stolici. Firentinski izaslanik nepovjerljiv je čak i prema svojim pratiocima Mazu Minerbetiju i Koraci da Sinji. Sam, podozriv, okružen jedino sopstvenim brigama i pergamentima „Enejide“ obožavanog Vergilija, pjesnik stiže u Rim. U gradu vladaju unutrašnji sukobi i zavjere. Na Danteovu misiju obrušilo se kobno predskazanje: jezivo unakaženi leševi djevojaka otkriveni u kratkom vremenskom razmaku pokazuju nesumnjive znake ritualnog sakaćenja. On nema nikakva ovlašćenja da istražuje ubistva u stranom gradu, ali osjećaj za pravdu podstaći će ga da obeća majci jedne žrtve da će otkriti ubicu i osvetiti oskrnavljeno tijelo.
Ðulio Leoni je veliki poznavalac istorije iluzionizma i mađioničar amater. Osnivač je i urednik časopisa „Symbola“ koji se bavi eksperimentalnom poezijom i prozom. Leoni živi u Rimu odakle je i govorio za „Vijesti“.

Zašto ste odabrali Dantea Aligijerija za svog književnog junaka?
- Dante je bio jedan od najistaknutijih umjetnika i intelektualaca svih vremena. Pošto sam odlučio da pišem istorijsku misteriju, bio mi je potreban kako dinamičan, tako i misaon lik. Učinilo mi se da je on savršena ličnost: hrabar ratnik iz bitke kod Kampaldina, uporan borac za slobodu, ali takođe i konspirator i organizator oružane pobune protiv vlasti u svom gradu, savjetnik briljantnog tiranina kakav je bio Kangrande dela Skala, pohotan ljubavnik izvan braka. On je bio duboko u filozofiji, teologiji, umjetnosti, ali isto tako i u astrologiji i muzici. Ali u cjelini, bio je veliki ekspert Zla: “Komedija” je, pored svega drugog i sjajan esej kriminalne psihopatologije, gdje je aristetolovska struktura obogaćena poetskom fantazijom i intuicijom. Dodajte tome duboko znanje o ljudskoj prirodi, dobićete sve kvalitete književnog detektiva, ali u stvarnom čovjeku. Dakle, na stranu moja ljubav prema njemu, ali zašto se boriti sa izmišljenim detektivima, kada već postoji jedan gotov?

Koja je istorijska pozadina Vašeg romana “Krstaši tame”?
- To je predio Rima na početku XIV vijeka: nevjerovatan i metafizički grad. Za vrijeme srednjeg vijeka, Rim, kao i svi gradovi Evrope pretrpio je dramatičan gubitak populacije, sa milion, na 50-60.000 ljudi. Ali, za razliku od drugih drvenih gradova, Rim je bio sagrađen od kamena i cigala, a građevine su se i dalje dizale tih godina. Bio je impozantna pustinja kamena, pun hramova, lukova, bazilika, ali bez ljudi. Grad je, samo po imenu vodio rimski senat pod papom, ali u realnosti tu su bile velike rimske porodice koje su između sebe, prema moći podijelile grad na kvartove. Hrišćanska religija je dominirala, ali postojalo je dosta skrivenih kultova, neki zbog jeresi, a ostali su opstali još iz drevnih rimskih obreda. U to okruženje dolazi iz Persije ambasada mongolskog kana, koji zabrinut zbog islamske ekspanzije, pita papu Bonifacija VIII da osnuje zajedničku naoružanu ekspediciju protiv njih. Istorijski, taj čudni krstaški rat se nikada nije desio, ali ja sam ga zamislio kao zaplet mog romana.

Pa, imaju li krstaši ulogu u Vašem romanu „Krstaši tame“?
- Kao što rekoh, krstaši nijesu postojali. Ali roman je takođe način da ispričam i preispitam upotrebu ideologije kao motora istorije i često korišćenje ideologije i vjere kao instrumenata. U romanu, iza ideologije krstaša, skrivena je totalno drugačija zavjera, koja se u istom obliku pojavljuje iza tekućih ratova i sloma civilizacija.

Koje su veze „Krstaša tame“ sa Danteovom „Božanstvenom komedijom“?
- Kao i u mojim prethodnim romanima, radnja je smještena u godine kada Dante još nije bio napisao „Božanstvenu komediju“, ali je razmišljao o njoj. U ovoj knjizi, za razliku od prethodnih romana gdje se nalaze precizne reference na stihove ili situacije u „Komediji“, cio grad Rim je viđen kao što je to Dante uočio, kao simbolička predstava mrtve regije.

Šta je u srži misterije ovog romana?
- Postoje mnogi tragovi na Danteovom putu: političke, istorijske, teološke, pa čak i seksualne enigme. Ali duboka misterija unutar ovog romana je: što se desilo sa drevnim obredima Rimskog carstva, kada je ono opalo i bilo potisnuto od strane hrišćanstva? Da li su oni zaista iščezli? Da li je među njima bilo preživjelih u podzemlju, možda su to bili najčudniji i najmračniji ljudi?

Kako Vi tumačite veliku popularnost Vaših knjiga u toliko puno kultura i jezika, uključujući i Koreju?
- Sigurno je zbog toga što je Dante veoma poznat, a ideja vidjeti velikog pjesnika u neočekivanoj ulozi, pogodila je maštu mnogih. Ali, mnogi čitaoci su imali razumijevanja za pokušaj pisanja detektivskog romana koji kombinuje strukturu žanra sa malim spekulacijama o politici, filozofiji, umjetnosti i nauci u prošlosti. Možda im se dopao način na koji sam pokušao da prikažem ne samo antičko mišljenje, već i način na koji su razmišljali. Očigledno je da je Dante poznat na svakom mjestu na svijetu, ja mislim da je zbog toga u inostranstvu porastao interes za knjigu. Glavni problem bio je u prevođenju, neki pojmovi firentinskog miljea koji postoje u italijanskom teško se prevode na druge jezike, ali suština romana će se svakome dopasti. Ovih dana sam dobio kinesko izdanje knjige, i nijesam bio u stanju čak ni da otkrijem položaj mog imena na naslovnici knjige, ali sam veoma radoznao da saznam kako će Azijati u XXI vijeku ocijeniti fikcionalne avanture italijanskog poete sa granice XIII i XIV vijeka.

Ezoterija je bila veoma popularna u renesansi. Iz kojih razloga? Kako ste Vi iskoristili to skriveno znanje u Vašem djelu?
- Ideja da postoji nešto iza percepcije čula i da se to može iskoristiti kao skriveno znanje, je vjerovanje koje se proteže kroz cio srednji vijek, buknulo je u renesansi, u XIV vijeku. Utisak da su neki ljudi u prošlosti imali direktno saopštenje od Boga (hebrejskog, egipatskog…) je bio široko rasprostranjen, čak i među hrišćanskim intelektualcima. Cio roman sadrži reference na takav način mišljenja, kakav je gajio i sam Dante, u svojoj mladosti duboko zaražen intelektualnim idejama “na granici” i jereticima kakvi su bili Ðoakino da Fjore i Siđijeri di Brabantem.

Vujica OGNJENOVIĆ


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
laguna donirala važan uređaj institutu za majku i dete laguna knjige Laguna donirala važan uređaj Institutu za majku i dete
25.04.2024.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe. ...
više
 devojka sa violinom milene sekulić odalović u prodaji od 29 aprila laguna knjige „Devojka sa violinom“ Milene Sekulić Odalović u prodaji od 29. aprila
25.04.2024.
Od Milene Sekulić Odalović, autorke romana „Vetar sa Pirineja“ stiže novo literarno ostvarenje „Devojka sa violinom“ – dramatična priča o odvažnoj i smeloj junakinji, intrigama, tajnim zaverama i neoč...
više
o romanu belo se pere na devedeset slovenačke autorke bronje žakelj 25 aprila u knjižari delfi skc laguna knjige O romanu „Belo se pere na devedeset“ slovenačke autorke Bronje Žakelj 25. aprila u knjižari Delfi SKC
24.04.2024.
Slovenačka autorka Bronja Žakelj, koja u prestonicu Srbije dolazi uz podršku ambasade Republike Slovenije, predstaviće beogradskim čitaocima roman „Belo se pere na devedeset“ u četvrtak 25. aprila od ...
više
novo izdanje zapisa na stubu, jerusalimskom selimira radulovića laguna knjige Novo izdanje „Zapisa na stubu, Jerusalimskom“ Selimira Radulovića
24.04.2024.
U štampi će se uskoro naći drugo izdanje „Zapisa na stubu, Jerusalimskom“ Selimira Radulovića, dobitnika nagrade „Meša Selimović“. Kada pročitamo pesme iz nove knjige Selimira Radulovića, i njima prid...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.