Laguna - Bukmarker - Tomas Šulc: „Gugl pokreće revoluciju u medicini“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Tomas Šulc: „Gugl pokreće revoluciju u medicini“

U knjizi „Medicina budućnosti“ nemački novinar Tomas Šulc govori o novoj, uzbudljivoj eri u razvoju medicine i ulozi koju u njoj igraju kompanije smeštene u tzv. Silicijumskoj dolini. Kao novinaru Špigla pružila mu se jedinstvena prilika da godinama izveštava o delatnosti ovih informatičkih inovatora i analizira njihov uticaj na društvo, politiku i kulturu. Jedan od verovatno najinteresantnijih tehnoloških giganata o kojima je pisao je svima dobro poznati Gugl.



Već godinama radite u Silicijumskoj dolini i po novinarskom zadatku ste punih šest meseci bili redovan gost Gugla. Koliko je teško ući u tu kompaniju?

Kada postanete sastavni deo ekosistema Silicijumske doline, to nije tako komplikovano. Sa izuzetkom Epla, većina firmi novinarima širom otvara vrata. U Guglu su nam čak jednom ili dvaput nedeljno dostupni njihovi inženjeri, koji spremno odgovaraju na pitanja o različitim projektima – recimo algoritmima na kojima trenutno rade.

U javnosti je s vremenom počeo da preovladava negativan stav prema takvim kompanijama. Obično se predstavljaju kao zlokobni kradljivci ličnih podataka, skriveni iza...

Ne, to nije istina. Za razliku od, na primer, sedišta mnogih nemačkih firmi, Gugl nije okružen visokim zidovima i bodljikavom žicom. Nemaju čak ni glavni ulaz. Lokacija više podseća na univerzitetski kompleks. Na svakom koraku srećete zaposlene koji razmenjuju ideje, rade na svojim laptopovima, piju kafu, šetaju... S vremena na vreme pojavi se i poneka grupica japanskih turista. U Guglu, kao i u većini kompanija u Silicijumskoj dolini, preovlađuje ležerna, manje-više levičarski liberalna atmosfera. Možete se slobodno opustiti, naručiti tofu ili omiljeni veganski obrok i uživati u pogledu na hiljade plakata koji promovišu zaštitu životne sredine...

Na osnovu Vaših reči stiče se utisak da život na tom mestu teče u skladu sa motom kompanije: „Ne budi zao“. Ipak, u svetu ima i mnogo onih koji sumnjaju u njihove namere. Da li su u zabludi?

Ne bih rekao da je slogan „Ne budi zao“ smišljen kao propagandni trik. Kompanija zaista želi da ovaj svet učini boljim. Problem je možda u tome što neki od zaposlenih smatraju da su pametniji od ostalih i kvalifikovaniji da procene šta je dobro, a šta ne. Takav stav se lako pretvara u aroganciju i potrebu da se drugome nametne sopstveno mišljenje.

Čini se da ima i zaposlenih koji nisu uvek zadovoljni odlukama koje se donose.

Poslednjih godina se mnogo toga promenilo. Naročito od Trampovog dolaska na vlast. Politika se uvukla u sve pore društva. Zaposleni sve češće dovode u pitanje odluke kompanije. Slična situacija je i u Fejsbuku, gde su radnici organizovali demonstracije. Nosili su transparente na kojima je pisalo: „Nećemo lažne vesti!“ Kada se Gugl nedavno vratio na kinesko tržište prihvativši cenzuru tamošnjih vlasti, mnogi zaposleni su protesotvali jer nisu želeli da rade za kompaniju koja igra po nametnutim pravilima.

Za razliku od Ilona Maska, Marka Zakerberga i Džefa Bezosa, osnivač Gugla Lari Pejdž nije toliko prisutan u medijima. Vi ste ga ipak nazvali „najmoćnijim preduzetnikom na svetu“. Možete li nam reći nešto o njemu?

Lari Pejdž ne voli reflektore. Ne nedostaje mu samopouzdanja, ali nije arogantan. Nenametljiv je i govori veoma tiho. Ali kada nešto kaže, to ima težinu.

Šta ga motiviše?

Po mom mišljenju, on je neko ko želi da ostane zapamćen u istoriji. I to u što većem broju različitih oblasti. Gugl odavno više nije samo pretraživač interneta. To je sada moćna kompanija koja proizvodi samoupravljajuća vozila i planira da svojim algoritmima pokrene revoluciju u medicini.

Kako se finansiraju?

Najviše novca, čak 80 posto, još uvek dolazi od pretraživača. Kompanija na računu ima milijarde dolara i to im omogućava da eksperimentišu u raznim oblastima.

U knjizi „Medicina budućnosti“ govorite o naporima koje Gugl i druge kompanije ulažu u borbi protiv bolesti. Zašto je Silicijumska dolina zainteresovana za zdravstveni sektor?

U medicini se u poslednje vreme beleže nezapamćeni uspesi zahvaljujući digitalizaciji. Budući da se stanovnici Silicijumske doline najbolje snalaze u toj oblasti, radilo se o logičnom koraku.

Kako će analiza podataka i algoritmi uticati na budućnost medicine?

Mogao bih vam navesti bezbroj primera. Jedna od firmi koje finansira Gugl radi na proizvodnji testova za skrining raka. Poznato je da tumori veoma rano počinju da izlučuju komponente DNK u krv. Ako se krv ciljano analizira jednom godišnje, bolest se može otkriti znatno ranije, što vodi uspešnijem tretmanu.

Kada će se njihov proizvod pojaviti na tržištu?

Trenutno su u fazi testiranja. Sa sigurnošću se može samo reći da će se pojaviti mnogo ranije nego što se očekivalo.

To nas dovodi do pitanja o zaštiti ličnih podataka. To je prilično kontroverzna tema, naročito ako imamo u vidu činjenicu da se radi o informacijama o nečijem zdravlju.

Gugl računa na to da će kod bolesnika, u slučaju da se nađu u dilemi, želja za životom nadjačati strah od krađe ličnih podataka. Predstoje nam veoma važne javne debate o tim pitanjima. Pomenuti testovi se ne mogu sprovoditi bez ličnih podataka, a zakonodavstvo se ovom oblašću još uvek ne bavi dovoljno ozbiljno.

Kada već pominjemo zaštitu podataka, da li posle svega što ste saznali u Silicijumskoj dolini još uvek bez ikakvog straha koristite Guglov pretraživač?

Ne. Priznajem. Ali to ne znači da ga koristim manje, samo da sam sada svestan gde moji podaci mogu završiti.
 
Autor: Sara Širak
Izvor: augsburger-allgemeine.de
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
aleksandra filipović i zoran penevski gostovali u oš branko radičević u pančevu povodom jubileja brankovi dani  laguna knjige Aleksandra Filipović i Zoran Penevski gostovali u OŠ „Branko Radičević“ u Pančevu povodom jubileja „Brankovi dani“
28.03.2024.
U okviru obeležavanja jubileja 200 godina od rođenja Branka Radičevića, pisci Aleksandra Filipović i Zoran Penevski družili su se sa učenicima Osnovne škole „Branko Radičević“ u Pančevu. U okviru mani...
više
prikaz romana sutra je novi dan savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika laguna knjige Prikaz romana „Sutra je novi dan“: Savršen primer (pogrešno shvaćenog) klasika
28.03.2024.
Niste se prevarili, to jeste ta knjiga: a zašto je dosadašnji, doslovni prevod originala, „Prohujalo sa vihorom“ (Gone With the Wind), zamenjen prvobitnim naslovom i svojevrsnom parolom glavne junakin...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.