Laguna - Bukmarker - Tabloid o romanu Apisov apostol: Drugi život „Crne ruke“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Tabloid o romanu Apisov apostol: Drugi život „Crne ruke“

Retki su pisci u novijoj istoriji srpske književne scene, koji su u svojim delima imali hrabrosti, načina i stila da osvetle mračne dubine naše prošlosti, objasne ih i povežu sa vremenom u kome živimo. Još manje je onih koji su svojim književnim talentom uspeli da objasne usud srpske državne, političke i kulturne matrice, koja se ponavlja kroz vekove u raznim oblicima ali uvek sa istim dramatičnim ishodom.

Izuzetno talentovanom srpskom piscu mlađe generacije, Slaviši Pavloviću (Ljubovija, 1982), to je pošlo za rukom u njegovim romanima. Daleko iskoračivši izvan već viđenih spisateljskih klišea, Pavlović se bavi kontinuitetom srpskih nesreća ali i veličanstvenih uzdignuća, tako svojstvena narodu zaglavljenom na raskršću svetova, na sred Balkana, između Orijenta i Zapada.

Do sada je objavio romane Zavet (2010), Nema šanse da ne uspem (2012 ), Zavet heroja (2014), Apisov apostol (2016) i zbirku poezije Osvit večnosti (2014). Roman “Zavet heroja”, preveden je na ruski i objavljen povodom obeležavanja stogodišnjice Velikog rata u Ruskoj Federaciji. Predgovor za ovo izdanje napisao je Sergej Nariškin, predsednik Državne dume Rusije.

Novi roman Slaviše Pavlovića, “Apisov apostol”, takođe u izdanju “Lagune” kao i “Zavet heroja” , govori o kontinuitetu tajne organizacije “Crna ruka” i legendi prema kojoj je streljanje harizmatičnog vođe pukovnika Dragutina Dimitrijevića - Apisa, koji je predvodio Majski prevrat 1903, i svrgavanje dinastije Obrenovića, bilo inscenirano, te da su on i druge vodeće ličnosti ovog pokreta sklonjene u Ameriku.

Ispisujući ovu paralelnu istoriju, nikad završenu priču o zaverenicima iz 1903, Pavlović gradi i živopisne likove i situacije, na način koji ne zaostaje za najboljim književnim ostvarenjima na srpskom jeziku.

Svakako ne treba zaboraviti da je ovaj daroviti pisac, koji gradi svoju veliku književnu karijeru sjajnim delima, i društveno veoma aktivna ličnost. Tako je, na poziv Ruskog istorijskog društva i Asocijacije „Francusko-ruski dijalog” učestvovao i na više međunarodnih naučno-istorijskih skupova posvećenih Prvom svetskom ratu. Godinama se bavi novinarstvom. Bio je glavni i odgovorni urednik magazina ReStart, autor i voditelj emisije Klub književnika. Pisao je za magazin Sofia , ruski list Jugoslovo, Vodič za život, Srpski glas... Danas je autor emisije Na raskršću (TV Hram). Učesnik je Međunarodne konferencije mladih novinara Evrope i Azije „Krim. Pogled iz drugog ugla ”, održane u Jalti i Sevastopolju 2015. godine.

Autor: Nikola Vlahović
Izvor: Tabloid


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.