Laguna - Bukmarker - Stvarnost je zastrašujući triler u romanu „Bog nije stidljiv“ - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Stvarnost je zastrašujući triler u romanu „Bog nije stidljiv“

Roman Olge Grjaznove, „Bog nije stidljiv“ posle čitanja navodi na duboko razmišljanje o vlastitom životu i svetu kao takvom.

Protagonisti, Amal i Hamudi, dvoje mladih Sirijaca, vode sasvim normalan život. Amal pohađa školu glume u Damasku, uživa u mladosti, izlazi i upušta se u ljubavne veze. Hamudi već godinama živi u inostranstvu i nakon studija medicine zapošljava se u jednoj pariskoj bolnici. Međutim, nakon izbijanja građanskog rata u Siriji, njihovi životi se menjaju iz korena.

Amal zapada za oko tajnoj službi, a Hamudi, koji je doputovao u Siriju da produži pasoš, neće dobiti priliku da započne sa radom u Parizu. Pripovedanje Grjaznove ispunjeno je uzbuđenjima i napetošću i roman se s vremena na vreme približava žanru trilera. Ipak, ovde se ne radi o tajnim agentima ili ravnodušnim vođama kriminalnih organizacija, već o ratu koji je trenutno u toku. „Bog nije stidljiv“ jeste roman, ali ono o čemu pripoveda je stvarno, a Grjaznova ne dozvoljava čitaocu da zaboravi da stvarnost ne bi smela da bude triler.

U izvesnom smislu je dobro što knjiga govori o privilegovanim Sirijcima. Amal i Hamudi žive opušteno i bez briga, tako da se čitalac nesvesno poistovećuje sa njima i mora se zapitati: „Šta ako bi se to dogodilo ovde?“. Ovo bi – naravno – bilo nezamislivo. Isto kao što je i u Siriji rat dugo vremena bio potpuno nezamisliv. Sa druge strane, izbor protagonista povremeno stvara utisak da rat teže pada privilegovanima i da je gore onima koji (naizgled) nisu imali značajnijih problema. Ali Grjaznova pokazuje i da stvari koje nam najviše nedostaju u takvim situacijama nemaju nikakve veze sa društvenim statusom. U jednoj sceni, Hamudi sanja kako jednog kišnog dana sedi za kuhinjskim stolom sa svojom devojkom, Francuskinjom Kler. Iako u toj sceni nema ni bombi ni nasilja, ovakvi opisi su ono što najviše pogađa čitaoca. Zato što znamo: ovo se više nikada neće dogoditi. Kada Amal iznenada ostaje bez prijatelja, kada oko sebe nema nikoga koga bi prepoznala i kada postaje deo bezimene mase, to čitaocu ostaje u glavi i on na ulicu izlazi izmenjenog pogleda na svet.

Iako brojni opisi i formulacije u ovoj knjizi ne predstavljaju nikakvu novinu, ona postiže upravo ono što se od romana očekuje: da posle čitanja doživljaj sveta nije isti.

Izvor: Frankfurter Allgemeine Zeitung
Prevela: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.