Laguna - Bukmarker - Štivo koje birate za čitanje je važnije nego što mislite - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Štivo koje birate za čitanje je važnije nego što mislite

Studija koju je objavio izdavač istraživačkih i naučnih izdanja Journal of Business Administration u maju 2016. godine, otkrila je da ono što studenti biraju da čitaju na fakultetu direktno utiče na kvalitet njihovog pisanog izražavanja. Štaviše, istraživači su otkrili da sadržaj štiva i to koliko često čitaju mogu više da utiču na sposobnost studenata da pišu nego što to čine instrukcije za pisanje ili koliko često i sami nešto pišu. Studenti koji čitaju akademske časopise, umetničku književnost ili publicistiku uopšte, u svom pisanom izrazu su pokazali viši stepen sintaksičke sofisticiranosti (rečenice su im bile kompleksnije) nego oni koji čitaju žanrovsku književnost (misterije, ili npr. fantastiku) ili objave sa sajtova kao što su Reddit, Tumblr i Buzz Feed. Nabolje su se pokazali oni koji čitaju akademske časopise, a najgore oni koji su se isključivo oslanjali na sadržaje sa interneta.


 
Razlike između teškog i lakog štiva

Ovo istraživanje je, takođe, pokazalo da se čitanje teških sadržaja ‒ pod kojim se podrazumeva sporo, duboko čitanje koje obiluje detaljima i u kome nalazite emocionalnu i moralnu kompleksnost ‒ razlikuje od čitanja lakih sadržaja ‒ što je nešto malo više od prostog dekodiranja reči. Čitanje sa dubinom podrazumeva bogat jezik, korišćenje aluzija i metafora na taj način podstičući iste delove mozga koji bi se aktivirali da je čitalac na samom mestu događaja.

Kompleksno čitanje je sjajna vežba za mozak i dokazano je da se podstiče i osećaj za empatiju zato što čitalac uranja u dubinu i pročitanom dodaje sopstvene refleksije, analize i lični kontekst. To takođe i piscu daje sposobnost  da prepozna sve kvalitete koji neki roman čine sjajnim i umnim, kao i sposobnost da prodre u sopstvene mogućnosti da piše na nekom višem nivou.

Lako čitanje predstavlja čitanje onoga što se objavljuje na blogovima, vestima i sajtovima koji služe za zabavu, i tu se uglavnom čitaju udarni naslovi gde se čak u pisanju koriste emotikoni. U čitanju ovakvih sadržaja nedostaje originalnost, stav i bilo kakva vrsta analiziranja koja podstiče razmišljanje. Ono što pročitate i kao lagano i lako, najverovatnije ćete i zaboraviti za nekoliko minuta.

Teško štivo zahteva da se sinhronizuju moždani procesi

Kada čitamo teška dela  to nam aktivira centre za govor,  vid i sluh u mozgu, a oni svi zajedno nam pomažu da se izražavamo, čitamo i pišemo. Čitanje i pisanje aktiviraju  nekoliko delova mozga:

Brokinu zonu, koja nam omogućava da sagledamo ritam i sintaksu; Vernikeovu zonu koja služi da razumemo reči i njihovo značenje; i tzv. girus angularis koji je najbitniji za upotrebu i razumevanje jezika. Ove zone su međusobno povezane vlaknima i ta veza najverovatnije pomaže piscima da prepoznaju i usklade ono što čitaju. Dok čitate, mozak oseća koliko je kompleksno ono što čitate, što kasnije pokušava da upotrebi dok pišete.



Evo dva načina kako da teško štivo iskoristite da pospešite svoj način pisanja:

Čitajte poeziju

U članku objavljenom u jednom žurnalu koji se bavi studijama o svesti, došlo se do podatka da se u mozgu stvara tzv. čitalačka mreža kao odgovor na bilo kakav pisani materijal. Emotivniji sadržaji bude nekoliko regija u mozgu (pre svega u desnoj strani mozga), koji reaguju i na muziku. U jednom specifičnom poređenju čitanja poezije i proze, dokazano je da poezija akivira one delove mozga odgovorne za introspekciju. Kada je dobrovoljcima dato da čitaju svoje omilljene pesme, pokazalo se da se mnogo jače stimulišu oni delovi mozga odgovorni za pamćenje nego oni za čitanje, što znači da kada čitate poeziju koju volite na neki način budite sećanja praćena jakim emocijama, a one su veome važne za kreativno pisanje.

Čitajete umetničku prozu

Razumevanje umnog stanja drugih ljudi je od krucijalnog značaja za uklapanje u kompleksne društvene odnose koji su svojstvene savremenom društvu, i to je ono što piscu omogućava da stvori složene likove i situacije. Nema mnogo istraživanja sprovedenih u okviru teorije uma (teorija koja  se bavi našim sposobnostima da shvatimo da se emocije drugih ljudi mogu razlikovati od naših sopstvenih) koja objašnjavaju ovu osobinu, ali se nedavno došlo do saznanja je čitanje umetničke književnosti vodilo do boljih rezultata na testovima afektivne teorije uma (one koja se odnosi na emocije) i kognitivne teorije (koja se odnosi na tuđa shvatanja i razmišljanja), nego kada bi se čitala dela iz popularne književnosti ili kada se ne bi čitalo uopšte. Upravo ovi rezultati su pokazali da čitanje umetničke književnosti poboljšava teoriju uma.  Dalje, na ovu teoriju bi se moglo više uticati preko istinskih umetničkih dela. Drugim rečima, umetnička književnost poziva na kontemplaciju, provocira maštu i pomaže u izgradnji ličnosti. Ona stimuliše spoznaju izvan funkcija mozga koje se odnose na čitanje, recimo, novinskih članaka, intervjua ili većine internet sadržaja.

Umesto gledanja televizije, fokusirajte se na čitanje ozbiljne književnosti

Vreme koje se provede u gledanju TV-a je uglavnom uzalud potrošeno vreme (vaše moždane funkcije se istog trenutka uspavaju), bez obzira koliko vi to pokušavate da opravdate, a čitanje šarenih magazina i lake književnosti možda jeste zabavno ali ono ne stimuliše vaš mozak na poboljšanje sposobnosti pisanja. Ako zaista ozbiljno želite da se posvetite pisanju, trebalo bi da provodite mnogo više vremena u ozbiljnom čitanju poezije, članaka o nauci ili umetnosti koji su napisani kompleksnim jezikom i koji će uposliti vaš čarobni mozak da misli.

Izvor: psychologytoday.com
 


Podelite na društvenim mrežama:

laguna donirala važan uređaj institutu za majku i dete laguna knjige Laguna donirala važan uređaj Institutu za majku i dete
25.04.2024.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe. ...
više
 devojka sa violinom milene sekulić odalović u prodaji od 29 aprila laguna knjige „Devojka sa violinom“ Milene Sekulić Odalović u prodaji od 29. aprila
25.04.2024.
Od Milene Sekulić Odalović, autorke romana „Vetar sa Pirineja“ stiže novo literarno ostvarenje „Devojka sa violinom“ – dramatična priča o odvažnoj i smeloj junakinji, intrigama, tajnim zaverama i neoč...
više
o romanu belo se pere na devedeset slovenačke autorke bronje žakelj 25 aprila u knjižari delfi skc laguna knjige O romanu „Belo se pere na devedeset“ slovenačke autorke Bronje Žakelj 25. aprila u knjižari Delfi SKC
24.04.2024.
Slovenačka autorka Bronja Žakelj, koja u prestonicu Srbije dolazi uz podršku ambasade Republike Slovenije, predstaviće beogradskim čitaocima roman „Belo se pere na devedeset“ u četvrtak 25. aprila od ...
više
novo izdanje zapisa na stubu, jerusalimskom selimira radulovića laguna knjige Novo izdanje „Zapisa na stubu, Jerusalimskom“ Selimira Radulovića
24.04.2024.
U štampi će se uskoro naći drugo izdanje „Zapisa na stubu, Jerusalimskom“ Selimira Radulovića, dobitnika nagrade „Meša Selimović“. Kada pročitamo pesme iz nove knjige Selimira Radulovića, i njima prid...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.