Laguna - Bukmarker - „Sicilijanski lavovi“ – saga o porodici koja je udarila pečat i ostrvu i Palermu - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

„Sicilijanski lavovi“ – saga o porodici koja je udarila pečat i ostrvu i Palermu

Porodične sage, hronike koje nisu bile hagiografije nego spoj autentičnih podataka i mašte autora, postale su popularan romaneskni žanr negde od početka dvadesetog veka pa sve dok se na literarnoj sceni nisu pojavila postmoderna dela.

Mene su porodičnim sagama privukli romani poput „Budenbrokovi – propast jedne porodice“, Tomasa Mana, „Hronike o Forsajtima“ Džona Golsvortija kao i drama jugoslovenskog klasika Miroslava Krleže „Gospoda Glembajevi“.

Posle dosta vremena ponovo sam se srela sa ovim žanrom, kome pripada delo mlade italijanske književnice Stefanije Auči (1974) „Sicilijnaski lavovi“ (Roman o porodici Florio) koje je krajem prošle godine objavila u srpskom prevodu izdavačka kuća Laguna.

Zanimljivo je da je roman „Sicilijanski lavovi“ njegova autorka prvo objavila u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je odmah postao hit, a zatim u Nemačkoj, Holandiji, Francuskoj i Španiji da bi tek 2019. bio objavljen u Italiji.

Na maternjem jeziku autorke roman je odmah doživeo da bude nagrađen nacionalnom nagradom „Regium Juli" u kategoriji narativa.

Aučijeva je, inače, rođena u Trapaniju i po završenim studijama je radila u advokatskoj kancelariji, da bi se zatim posvetila predavanju. Od prvih dana na univerzitetu oprobavala se u pisanju i prvi roman je objavila 2015. godine, a potom i nekoliko eseja.

Postala je žiteljka Palerma gde je zasnovala porodicu, a ljubav prema ovom gradu ju je podstakla da se lati traganja za podacima o jednoj od najpoznatijih porodica u njemu. Tako je pretresla biblioteke i onovremene hronike o porodici Florio i njenom „zlatnom dobu“ od dolaska u Palermo iz sela Banjara u Kalabriji na kraju 18. do kraja 19. veka.

Za taj period autorka se postarala da na kraju knjige doda porodično stablo Floriovih jer im se u 20. veku gubi svaki trag ili, barem, nisu više živeli u Palermu.

Tragajući na internetu o palermskim Florijima saznala sam da je književnica veoma precizno ispričala priču o putu koji su prevalili od siromašnih došljaka koji su se mučno probijali da postanu veoma uspešni preduzimači i da Palermo izvuku iz feudalne zaostalosti u jedan od centara sicilijanske privrede.

„Prema tekstu u kome se autorka zahvaljuje onima koji su joj pomogli da napiše 'Sicilijanske lavove' ona smatra da je 'najvažnija stvar ne samo priča o porodici Florio, već o gradu Palermu' koji mnogo voli.

Istorijski podaci do kojih sam došla poslužili su mi da ispletem priču a tamo gde nije moglo da dopre znanje, doprla je fantazija: ukratko, dopro je roman, doprla je želja da se učini pravda jednoj izvanrednoj porodici koja je i po dobru i po zlu obeležila jednu epohu", istakla je književnica.

„Ovo je moja priča, u smislu da sam je napisala onako kako sam je zamislila da se uvučem u nabore vremena, da rekonstruišem ne samo život jedne porodice već i duh jednog grada i jednog vremena", zaključila je autorka „Sicilijanskih lavova“.

„Zahvaljujući Florijima i danas je na visokoj ceni njihovo vino Marsala, mi jedemo tunjevinu iz konzervi koje su oni izumeli, i dalje jedno od sicilijanskih brodogradilišta ima među osnivačima njihovo ime, a za njih je izgrađen jedan od najlepših letnjikovaca u blizini Palerma koji je turistička atrakcija“.

Da bi sagu o porodici Florio učinila zabavnijom za čitanje, spretno je uplela njihove privatne živote koristeći svoju bujnu maštu...

Potpuno sam se složila sa jednom italijanskom kritičarkom i Aučinom koleginicom po peru – Nadijom Teranova – koja je napisala da „odavno nije pročitala sličan roman: velika priča i velika književnost. Događaji i ljudska osećanja su poduprti zrelim pisanjem punim srasti i ljupkosti. Stefanija Auči je napisala divan, nezaboravan roman.“

U svom prikazu knjige, magazin Veniti fear je između ostalog napisao da je „Priča o legendarnoj porodici... uzbudljiv presek javne i privatne istorije“.

Autor: Vera Kondev
Izvor: fakti.org


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
omiljena akcija knjigoljubaca 3 za 999 od 7 do 26 maja  laguna knjige Omiljena akcija knjigoljubaca: „3 za 999“ od 7. do 26. maja!
26.04.2024.
Akcija koju najviše volite i uvek željno iščekujete, jer su tamo najbolji naslovi iz naše ponude – „3 za 999“ počinje 7. i traje do 26. maja 2024. godine, u svim Delfi knjižarama, kao i na sajtovima l...
više
laguna donirala važan uređaj institutu za majku i dete laguna knjige Laguna donirala važan uređaj Institutu za majku i dete
25.04.2024.
Jedna od važnih aktivnosti Lagune u prošloj godini, koja je bila u znaku obeležavanja četvrt veka postojanja, jeste odluka da sredstva namenjena proslavi jubileja preusmerimo u humanitarne svrhe. ...
više
uskoro na brodvej stiže i mjuzikl suludo bogati azijci video  laguna knjige Uskoro na Brodvej stiže i mjuzikl „Suludo bogati Azijci“ [video]
26.04.2024.
Popularni knjiško-filmski serijal se adaptira u mjuzikl na Brodveju. Džon M. Ču će biti zadužen za režiju muzičko-scenske adaptacije „Suludo bogatih Azijaca“. Za potrebe mjuzikla (u produk...
više
dženi kolgan božićna knjižara i čari škotskog duha laguna knjige Dženi Kolgan: „Božićna knjižara“ i čari škotskog duha
26.04.2024.
Škotska spisateljica Dženi Kolgan u razgovoru za Politiku otkriva čaroliju koja se krije iza njenog najnovijeg romana „Božićna knjižara“. Praznična knjiga škotske spisateljice Dženi Kolgan „Bož...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.