Laguna - Bukmarker - „Sestre po metli“ – Pozorišna bajka - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

„Sestre po metli“ – Pozorišna bajka

„Teri je uzeo Smrt za ruku...“ i otišao, osvanulo je 12. marta 2015. godine na zvaničnom Pračetovom profilu koji je umro relativno rano, u svojoj 66. godini od Alchajmera.

Namera kultnog pisca satirične fantastike bila je da osmišljavanjem likova punih5 mana i nedoslednosti, antijunaka i  antiheroina, stvori parodiju na žanr klasične fantastike, da je ismeje pred svojim čitaocima, izloži kritici i osavremeni pronalascima novoga veka – podmornicama, filmom, rokenrolom, telegrafom, pa i istraživačkim novinarstvom.

Karijeru je započeo u lokalnim novinama. U prvom radnom danu, već nakon tri sata dežurstva, dobio je zadatak da izveštava o pojavi leša.

Iza sebe je ostavio više od 70 knjiga, od čega najveći deo zauzimaju romani o Disksvetu, kosmosu zamišljenom kao ravna ploča, nošena od strane četiri slona, koja se pak nalaze na leđima džinovke kornjače po imenu Veliki A’Tuin. Geografija Disksveta preslikava naš – Ank-Morpork, najzagađeniji, najveći megalopolis podseća na Njujork ili London, Lamedos, domovina druida, zapravo je zelena Irska, naseljena mitskim bićima poput vampira, vukodlaka, patuljaka i trolova, Klač je Orijent, pustinja u kojoj žive peškiroglavi odnosno beduini, dok se o kontinentu XXX još uvek ne zna ništa. Avanture o Disksvetu prodate su u preko 75 miliona primeraka i prevedene na preko 37 jezika.
Budući jedinac, većina njegovih junaka nemaju braću ili sestre.

Sestre po metli“ su šekspirovski roman-bajka koji najviše podseća na „Magbeta“.  Na „Hamleta“ liči zbog pojave kraljevog duha i zbog duple ekspozicije, predstave u predstavi. Baka Vedervaks je najiskusnija i najmrzovoljnija, i najviše se približila arhetipu veštice, dok je Nana Og dobrodušna i podseća na arhetip Velike Majke. Najmlađa je moderna, opsednuta okultnim.  Osim tri simpatične veštice različitih generacija koje osnivaju svoju lokalnu podružnicu i po svemu sudeći, a u skladu sa pračetovskim obrtima više liče na suđaje, koje određuju ljudsku sudbinu prilikom rođenja, a posle toga rade veoma malo, u funkciji razvoja fabule.

Vojvoda ubija kralja i uzurpira presto. Smrt ne uzima mrtvaca, već ga zadržava na ovom svetu, određujući mu da bude duh zarobljen u zamku, kao u mnogim Šekspirovim komadima. On se ipak izbavlja iz ropstva uz pomoć jednookog ljubimca Nane Og.

Iz opšteg meteža nakon ubistva kralja spašen je kraljev sin i odnet vešticama. One ga daju putujućoj pozorišnoj družini na staranje, a među pozorišnim rekvizitima polažu pravu krunu. Petnaest godina kasnije, kraljev sin, nazvan Tomdžon, jako je harizmatičan. Vojvoda angažuje pozorišnu trupu da napravi komad protiv veštica, kojima je kralj uzurpator opsednut, ali ništa ne ispadne kako je zamišljeno.

Posle urnebesne i maestralne predstave koja je razotkrila istinu, u kojoj kraljevog sina glumi autentični kraljev sin, nastupa kulminacija. Iako vojvoda umire, niko nije ubijen, što je normalno za pozorište. Međutim, Tomdžon ne želi da bude kralj, nego glumac. Na upražnjeni presto seda do tada zanemaren vanbračni kraljev sin.

Da li je sve tako idilično kako u epilogu izgleda? Jer, veštice kriju još jednu tajnu, koju ćete kao čitaoci saznati na samom kraju, ali koja neće promeniti točak istorije. Pračetovski zaplet sastoji se u seriji obrta. Ništa nije kao što se čini. Duh koji ne može da izađe iz zamka, ipak izlazi iz njega, a kraljev sin ne želi krunu. Srećan kraj ove bajke ipak nije eksplicitan, samo se nazire.


Autor: Silvana Hadži-Đokić
Izvor: Ekspres


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
 karota darka tuševljakovića ovenčana 72 ninovom nagradom  laguna knjige „Karota“ Darka Tuševljakovića ovenčana 72. Ninovom nagradom!
19.01.2026.
Članovi žirija za dodelu Ninove nagrade, u sastavu Aleksandar Jerkov (predsednik), Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković, odlučio je da 72. Ninovu nagradu dodeli Dar...
više
tuševljaković dobitnik nagrade beskrajni plavi krug matice srpske za roman karota  laguna knjige Tuševljaković dobitnik nagrade „Beskrajni plavi krug“ Matice srpske za roman „Karota“
19.01.2026.
Nagrada „Beskrajni plavi krug“ za najbolji roman u 2025. godini jednoglasno je dodeljena Darku Tuševljkoviću za roman „Karota“. O ovoj nagradi, koju dodeljuju Matica srpska, Banatski kulturni c...
više
akcija 3 za 999 od 19 januara do 1 februara 2026  laguna knjige Akcija „3 za 999“ od 19. januara do 1. februara 2026!
19.01.2026.
Nijedna nova godina ne može da protekne bez najomiljenije akcije – „3 za 999“. Zato smo odlučili da nastavimo tradiciju i od 19. januara ponudimo stotinu odabranih naslova, od kojih ćete do 1. februar...
više
darko tuševljaković za nin živimo pod balastom konteksta, i neposrednog i šireg laguna knjige Darko Tuševljaković za NIN: Živimo pod balastom konteksta, i neposrednog i šireg
19.01.2026.
NIN-ov žiri, u sastavu Aleksandar Jerkov (predsednik), Adrijana Marčetić, Jelena Mladenović, Vladimir Gvozden i Mladen Vesković, na sastanku 12. januara odabrao je šest naslova za najuži izbor. Na kon...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.