Laguna - Bukmarker - Roman „Suludo bogati Azijci“ osvojio je globalnu čitalačku publiku - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Roman „Suludo bogati Azijci“ osvojio je globalnu čitalačku publiku

Postoji ta prelomna tačka u bogatstvu kada je samo nebo granica. Za one koji su dostigli ovu pozlaćenu stratosferu – ili su u njoj rođeni – sasvim je prikladno posedovati ovakav garderober u prostoriji od 200 kvadrata sa ormarima koji se na dodir preobraze u „HD ekran koji je prikazivao manekena u odelu u punoj veličini. Iznad njegovog desnog ramena bile su ispisane marke svakog komada odeće na njemu, uz mesto i datum kad su nošeni. Leo je mahnuo prstom ispred ekrana kao da okreće stranicu i maneken se sad pojavio u somotskim pantalonama i džemperu s pletenicama. 'U ovo ogledalo ugrađen je foto-aparat koji te snimi i sačuva sliku, pa tako možeš da vidiš svaku stvar koju si obukao, razvrstanu prema vremenu i mestu. Tako nikad nećeš dvaput obući isto!'“

Ovo je samo jedan od mnogih sličnih detalja iz romana Kevina Kvana „Suludo bogati Azijci“, koji je osvojio čitav svet. Od sveta izdavaštva u kojem se Kvan proslavio (ovaj roman je prvi u trilogiji posvećenoj neshvatljivo bogatim Azijcima u rasejanju) kada se knjiga pojavila 2013. godine, pa do sveta filma jer je pretočen u izuzetno uspešno i popularno ostvarenje (romanitčnu komediju, naravno). Ovaj serijal je smestio Kvana na Njujork Tajmsovu listu autora najprodavanijih naslova.

Začinjen podsmešljivim ali informativnim činjenicama, ovaj roman nas upoznaje sa azijskim kulturološkim kontekstom dok zaplet prati dekadentne životne stilove proširene kineske porodice Šang iz Singapura. Inspirisan Kvanovim detinjstvom među singapurskim bogatašima, ovaj roman oslikava ekstremne privilegije prebogatih Azijaca.

Serijal u ovom trenutku privlači značajnu neazijsku publiku iako ne gubi nimalo na svojoj kulturološkoj specifičnosti. Ovo je duhovit prikaz sveta u kojem je američka kultura kontrast azijskom vaspitanju. Verovatno prvi put, ovi moćni autentični likovi žive u svom čisto azijskom svetu i nijedan od uobičajnih stereotipova se ne odnosi na njih.

Jedna scena me je naročito navela da se grohotom nasmejem i trgnem zbog dobro poznatog.

„Dakle, danas ćeš upoznati njegove roditelje?

– Da, idemo kod njih na večeru.

– Ali zašto ne boravite kod njih? – pitala je Keri sve zabrinutija. Bilo je toliko sitnih pokazatelja koje njena ćerka odrasla u Americi nije uviđala.

– Mama, prestani da pridaješ svemu toliki značaj. Nikov prijatelj poseduje ovaj hotel, pa smo ovde odseli dok traje venčanje jer je tako zgodnije. Ali sledeće nedelje preći ćemo kod njegove babe.

Keri nije poverovala u ćerkino objašnjenje. Njoj i dalje nije imalo nikakvog smisla to da sin jedinac iz kineske porodice odsedne u hotelu s devojkom, umesto da ode kod svojih roditelja. Sem ako se ne stidi Rejčel. Ili, što je još gore, ako su mu roditelji zabranili da je dovede kući.“


Azijski roditelji imaju običaj da budu manje stidljivi oko uplitanja u detalje privatnog života svoje dece – potpuno suprotno uobičajnoj praksi prosečne zapadnjačke porodice.

Sve ovo jasno pokazuje zašto je roman „Suludo bogati Azijci“ podjednako popularan i u Aziji, a i mnogo – jer čitaoci reaguju na junake i detalje koje možda čak i ne razumeju u potpunosti ali su im poznati. Kulturološke specifičnosti nisu prepreka za razumevanje priče. Uprkos različitim tradicijama širom sveta, naše osnovne ljudske želje su svuda iste.

U današnje vreme Azijci su najupadljiviji konzumenti u svetu, kao što može da potvrdi svako ko je video kako, u neonske boje obučene, glasne grupe turista kupovinom krče put kroz svaki tržni centar i dizajnerski butik u Americi ili Evropi. Kvan nas podseća na to da oni troše oko 70 odsto svetskih luksuznih dobara. To je stereotip moderne Azije, zasnovan na materijalizmu i socijalnom statusu postignutom uz pomoć novca, a baš takav je pomogao da ovaj roman postigne uspeh kakav je postigao.

Kvanov roman je frenetičan u svemu, pa i u humoru. Likovi se konstantno prepiru oko toga ko je bogatiji, što čitaoca silno zabavlja. Pa ipak, nije u pitanju površan roman. Ovaj roman ekstravagantno ispituje temu novca (nikad ga nema dovoljno), klase (koja je na Zapadu često maska za rasnu razliku), ukusa (šta ako možete da sklonite Azijca iz Azije, ali ne možete da uklonite Aziju iz Azijca?), i kako se Azijci međusobno vide, kao i kako na njih gleda svet u 21. veku.

Izvor: slate.com
Prevod: Dušica Novaković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.