Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Životinjska farma“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Životinjska farma“

Životinjska farmaDžordža Orvela nesumnjivo je jedan od najboljih kratkih romana koji su ikada napisani na engleskom jeziku. To je obmanjujće jednostavna priča, koju mogu čitati i starija deca. Govori o pobuni životinja, napisana je u formi bajke, a ipak je možemo iščitavati na mnogo različitih načina. Jasno je da je posredi i satira i alegorija. Orvel nije imao nameru da sakrije o kom režimu govori ova distopijska priča, o kojim političarima, već je nemilosrdno parodirao. U svakom slučaju, kao što je to slučaj sa svim sjajnim romanima, „Životinjska farma“ je i dan-danas relevantna i u sebi skriva brojne večne istine. Ovo je tip romana u kom će čitaoci pri svakom novom čitanju otkriti nešto novo.

Inspiracija za roman je proistekla iz stvarnog života. Orvel je 1943. godine napustio BBC jer mu se nije dopala propaganda koju je širilo Ministarstvo informisanja. O tome je rekao:

„Video sam dečaka, od možda desetak godina, koji je uskim putem upravljao zapregom koju je vukao konj, kog bi dečak bičevao svaki put kada bi ovaj pokušao da skrene s puta. Tada mi je sinulo da kada bi takve životinje postale svesne svoje snage, mi više ne bismo imali kontrolu nad njima, i da ljudi iskorišćavaju životinje na veoma sličan način kao što bogataši iskorišćavaju proleterijat.“

Usledilo je objavljivanje „Životinjske farme“ 1945. godine tik nakon završetka rata, a ironije li, postigla je ogroman komercijalni uspeh, delom zbog toga što je Hladni rat usledio ubrzo nakon svršetka Drugog svetskog rata. Međutim, SSSR i druge komunističke zemlje zabranile su ovu knjigu. I danas je zabranjena ili pak cenzurisana u pojedinim zemljama – u Ujedinjenim arapskim Emiratima, na Kubi, u Severnoj Koreji i Kini – i to u 21. veku, verovali ili ne.

U ovoj priči Orvel beleži uspon moći Josifa Staljina, koji je u romanu predstavljen kao krmak po imenu Napoleon. Pričom pratimo kako se izdvaja kao rođeni vođa i postepeno postaje diktator željan moći. Na početku se životinje oslobađaju svog prvobitnog tlačitelja, farmera gospodina Džounsa. To je direktna analogija ka boljševičkoj revoluciji iz oktobra 1917. godine, kada je ruski car Nikolaj II pogubljen od boljševika zajedno sa svojom porodicom. Zanimljivo je što je sam Orvel rekao da je lik pijandure Džounsa, koji zapostavlja svoje životinje, zasnovan upravo na caru Nikolaju II.

Međutim, demokratska koalicija životinja, sa sve vizijom nezavisnosti, udobnosti i slobode, postepeno propada. Odmah dolazi do konsolidacije među svinjama, koje ne rade ništa jer su „mozgovi farme“, što se prećutno smatra superiornom inteligencijom. Baš kao što se dogodilo sa sovjetskim intelektualcima, svinje sebe postavljaju kao vodeću klasu novog „oslobođenog“ društva. One odmah počinju da kontrolišu i manipulišu „Životinjskom farmom“ u svoju korist.

Ironija dostiže vrhunac u prikazu korupcije; ogleda se u tiraniji i licemerju svinja koje predvodi Napoleon. Porcije hrane postaju sve manje, dok se životinjama „dokazuje“ da im je mnogo bolje nego dok su bile u vlasništvu farmera Džounsa. Ideologija oslobođenja i jednakosti životinja postepeno odumire. Pravila se u tajnosti menjaju, postepeno i u tišini, tako da više niko nije siguran šta je zapravo istinito. Istorija se ponovo ispisuje, sećanja postaju nepouzdana, ispiranje mozga je polako ali sigurno, i veoma suptilno. Životinje umeju da čitaju, ali ne postoji dovoljno dokumentacije, osim sedam zapovesti koje su iscrtane na zidovima štale:

7 ZAPOVESTI:
1. Sve što ide na dve noge je neprijatelj.
2. Sve što ide na četiri noge, ili ima krila, prijatelj je.
3. Nijedna životinja ne sme da nosi odeću.
4. Nijedna životinja ne sme da spava u krevetu.
5. Nijedna životinja ne sme da pije alkohol.
6. Nijedna životinja ne sme da ubije nijednu drugu životinju.
7. Sve životinje su jednake.


Zaključak je predvidljiv, ali nije toliko jednostavan kako bi se moglo očekivati. Jeste da otlačeni postaju tlačitelji, ali je zato rasplet đavolski pametno osmišljen.

Sve političke manipulacije koje se nalaze u romanu možete i dan-danas prepoznati. Gde god da živite, nećete morati da bacite pogled dalje od svog praga kako biste prepoznali takav režim. Genijalnost romana se krije u tim odlikama spletkarenja, nepoštenja, cinizma i podmuklim načinima za postizanje određenog cilja, koje nisu isključivo ograničene na politiku. Bilo da se radi o malim ili velikim razmerama, Orvelova zapažanja su, nažalost, istine o ljudskoj prirodi i ljudskom ponašanju. Ta zapažanja prevazilaze granice vremena i prostora, mogu se naći u svakoj današnjoj instituciji, saradnji, biznisu, porodici – ili bolje rečeno u svakoj grupaciji ljudi. Jedan od kritičara je čak predložio ideju da je Orvel sebe umetnuo u roman kao magarca Bendžamina, mudrog vremešnog stvorenja, koji jedini pesimistično ponavlja: „Život će ići dalje kao i uvek – što će reći, loše.“

Izuzetan roman sa svim odlikama istinskog klasika; istovremeno je zabavan i pronicljiv.

Izvor: Goodreads.com
Prevod: Aleksandra Branković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
dečji dani kulture od 5 do 7 aprila u igri sa knjigom  laguna knjige Dečji dani kulture od 5. do 7. aprila – U igri sa knjigom!
27.03.2024.
I ovog aprila deca se najlepše druže sa knjigom, i to u okviru Dečjih dana kulture, još jedne manifestacije koja promoviše knjigu i čitanje na najlepši način: kroz igru i zabavu! Dečji dani kul...
više
prikaz romana zavedi me knjigama prva ljubav zaborava nema laguna knjige Prikaz romana „Zavedi me knjigama“: Prva ljubav zaborava nema
28.03.2024.
Cveće, čokolade, večere, putovanja – sredstava zavođenja zaista je mnogo, ali se Kejt Bromli u knjizi godine lista USA Today „Zavedi me knjigama“ odlučila za štampanu reč. U ovom je delu rešila da obr...
više
prikaz knjige ko te šiša duhovite priče o našoj naravi direktno iz frizerskog salona laguna knjige Prikaz knjige „Ko te šiša!“: Duhovite priče o našoj naravi direktno iz frizerskog salona
28.03.2024.
Kratke priče u debitantskoj zbirci „Ko te šiša!“ Irene Petrović odvijaju se u prostoru beogradskih frizerskih salona: od pretesnog lokala zapuštenog enterijera, opremljenog dotrajalim priborom u kome ...
više
prikaz mladih kritičara hilda i skriveni narod  laguna knjige Prikaz mladih kritičara: „Hilda i skriveni narod“
28.03.2024.
Ova knjiga je jako zanimljiva i poučna. Radi se o devojčici Hildi koja treba da se preseli u Trolberg. Da, to je ista ona naša drugarica Hilda iz stripova Luka Pirsona. Znajući Hildu, pretpostavljate ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.