Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Sveti rat za Carigrad“: Duboka ljudska priča o ratu, ljubavi i opstanku - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz romana „Sveti rat za Carigrad“: Duboka ljudska priča o ratu, ljubavi i opstanku

Pad Carigrada, odnosno Konstantinopolja, večna je odrednica koja pokreće različite emocije, pa je tako ova tema jedna od najvažnijih i najzanimljivijih u istoriji celokupne istorije sveta, koja iznova inspiriše i istraživače i pisce.
Jedan od najnovijih doprinosa je roman „Sveti rat za CarigradAleksandra Tešića – knjiga koja na uzbudljiv i duboko istorijski zasnovan način donosi poslednje dane jedne od najmoćnijih i najlegendarnijih civilizacija i država u istoriji čovečanstva.

Trenutak kada sam započeo čitanje ovog romana, kao i sam kontekst njegovog čitanja, savršeno se uklapio u moju prvu posetu Istanbulu u novembru prethodne godine. Prvi kontakt sa ovim gradom upravo je bio obilazak ostataka Teodosijevog zida (Carigradski bedemi), koji je godinama bio scena krvavih bitaka, zaključno sa poslednjom koja je i okosnica priče. Obuzimao me je neki osećaj tuge dok sam posmatrao ruševine i ostatke obnovljenih zidina. Sve je to bilo samo uvod u duboko emotivno i intelektualno iskustvo koje ću kao čitalac doživeti tokom čitave knjige.

Aleksandar Tešić u ovom romanu ne samo da istražuje događaje koji su doveli do pada „Bogorodičinog grada“ 1453. godine već i majstorski protkao veliku istorijsku sagu koja daje uvide u različite perspektive učesnika u velikom istorijskom trenutku. Tešić ne prilazi istoriji jednostavno kao hroničar, već kao rasvetljivač ličnosti i njihovih motiva. U knjizi se mogu pronaći duboke i raznovrsne analize gledišta Vizantinaca (Grka), Latina (Đenovljana i Mletaka), Srba, Turaka, Arapa i Ugara, kao i drugih naroda, koji su na različite načine bili povezani sa sudbinom Carigrada. Njihovi lični i kolektivni odnosi, verske i političke tenzije, kao i dramatični izbori koje su morali da donesu, čine ovaj roman ne samo istorijskim osvrtima, već i dubokim ljudskim istraživanjem.

Posebno se ističu dva velika lika koji dominiraju romanom – Konstantin XI Paleolog Dragaš, poslednji vizantijski car, i Mehmed II Osvajač. Tešić na neverovatan način istražuje njihove motive, strahove, težnje i odluke koje su oblikovale kraj jedne i početak druge ere. Tešić uspeva da izgradi duboke i kompleksne portrete ovih istorijskih ličnosti, istovremeno dajući uvid u njihovu ličnu tragediju i veličinu, ali i političke i vojne aspekte njihovih postupaka.

Roman ima nešto više od 700 gusto napisanih stranica, ali svako slovo i svaki detalj zaslužuju pažnju. Tešić se ne zadovoljava samo površnim opisima i jednostavnim dramama. Svojim bogatim stilom i dubokom analitičkom sposobnošću, autor stvara knjigu koja je ne samo istorijski značajna, već i literaturno vredna, a koja će privući i ljubitelje istorije i čitaoce koji cene dobro napisane romane.

Iako sam kao čitalac bio svestan ishoda ovog velikog istorijskog događaja, moram priznati da sam tokom čitanja nekako gajio nadu da će grad ipak preživeti, da će branioci, na kraju, uspeti da odbrane svoje domaće ognjište. Ova emocija, koja je bila prisutna i pored poznatog ishoda, direktno je rezultat izvanredno razrađenog prikaza odbrane Carigrada iz ugla samih branilaca. Tešić veoma verno i emotivno oslikava situaciju i stanje duha vizantijskih vođa, sveštenstva i naroda koji su u poslednjim danima verovali da će nekako izbeći neizbežno. Čitajući o njihovoj nepokolebljivoj veri u pobedu, njihovoj nadi, strahu i patnji, osećate duboku ličnu vezanost za taj veliki grad koji je na pragu da bude izgubljen.

„Sveti rat za Carigrad“ je ne samo knjiga o velikoj istorijskoj temi već i duboka, ljudska priča o ratu, smrti, ljubavi, izdaji i opstanku. Ovaj roman izuzetnim čine njegova sposobnost da istoriju učini živom, pružajući nam mnoga lica, a sva odražavaju istu tragediju. Sve u svemu, od mene je velika preporuka za ovu „obaveznu lektiru za odrasle“.

Autor: Milan Trpković
Izvor: Instagram/Knjigosaurus


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija mesec ljubavi od 9 februara do 11 marta 2026  laguna knjige Akcija „Mesec ljubavi“ od 9. februara do 11. marta 2026!
28.02.2026.
Ljubav, nežnost i privrženost rezervisale su svoje mesto u Delfi knjižarama od 9. februara do 11. marta 2026, koliko će trajati akcija „Mesec ljubavi“, na kojoj ćete imati savršenu priliku da dođete d...
više
novo bookclub druženje u kafeteriji bukmarker u knezu razgovor o romanu lajk srđana dragojevića laguna knjige Novo Bookclub druženje u kafeteriji Bukmarker u Knezu: razgovor o romanu „Lajk“ Srđana Dragojevića
28.02.2026.
Nakon izuzetno uspešnog prethodnog Bookclub susreta, koji je bio posvećen najnovijem romanu Dženi Kolgan „Tajna božićna biblioteka“, kafeterija Bukmarker u Knez Mihailovoj ponovo otvara vrata ljubitel...
više
stefanu tićmiju dodeljena nagrada politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Stefanu Tićmiju dodeljena nagrada Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
U prostorijama Politikinog zabavnika u Cetinjskoj ulici, 27. februara 2026, dan pred 87. rođendan ovog kultnog lista, Stefanu Tićmiju je dodeljena prestižna nagrada Politikinog zabavnika za delo namen...
više
govor stefana tićmija prilikom uručenja nagrade politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Govor Stefana Tićmija prilikom uručenja nagrade Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
Jedino merilo, što se tiče umetnosti, jeste: da li u nekom delu pulsira život ili ne pulsira. Nagrada Politikinog zabavnika potvrđuje da u mom poslednjem romanu „Tata kaže gambit“ postoji određeno ...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.