Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Sudbina i komentari“: Život je učitelj istorije - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Sudbina i komentari“: Život je učitelj istorije

Kada je u pitanju roman „Sudbina i komentari“, zanimljiv je već i sâm podatak da je pisac Radoslav Petković veći deo radnje smestio u Trst početkom devetnaestog stoleća.

Dovoljno je, naime, reći da se radi o periodu kad Napoleon Bonaparta nezaustavljivo širi francusku državu i francuski uticaj na jadranske zemlje i gradove, ali i o periodu kad je u Trstu živeo najmanje jedan kulturni delatnik čije je ime zlatnim slovima upisano u srpsku povest.

Pošto je ionako poznato da tek ponešto postaje istorija, dok se sva ostala prošlost pretvara u senku i ništavilo, Petković je tematizacijom srpske trgovačke kolonije u Trstu vratio iz zaborava brojna imena koja se u istoriografiji uglavnom zaobilaze, ali bez čijeg udela ne bi bilo ni onih događaja koji su zabeleženi kao epohalni.

Uvevši u radnju posredno grofa Đorđa Brankovića, a neposredno Dositeja Obradovića, Petković je i na ličnosti koje je istorija zapamtila bacio novo svetlo, ne dopustivši da imena zaista postanu senke koje se samo pominju i citiraju, a o kojima se suštinski ne zna mnogo.

Najbolje se jedna sredina, jedan mentalitet, pa i jedan narod sagledava očima stranaca, pa se stoga i u romanu „Sudbina i komentari“ Trst Napoleonovog vremena sagledava prvenstveno iz ugla jednog Rusa, koji je inače srpskog porekla, kao što je i Budimpešta sredinom dvadesetog veka viđena očima jednog Srbina i jednog Mađara srpskog porekla.

Može se uslovno reći da je Petković nastavio tamo gde je Miloš Crnjanski zastao na kraju „Druge knjige Seoba“, jer dok je Crnjanski pisao o skrajnutim i tek asimilovanim granama srpskog naroda sredinom osamnaestog veka, Petković je pisao o davno rusifikovanim i mađarizovanim potomcima Srba koji su pred Turcima najpre bežali u Ugarsku i Austriju, a potom pred austrijskom kulturnom i, što je još važnje, verskom propagandom bežali u Rusiju.

Iako dve ljubavne priče i dva oružana sukoba teku u potpuno različitim vremenima, i to u razmaku od sto pedeset godina, već je i sličnim imenima uspostavljena svojevrsna veza između likova koji se nikada nisu sreli, ali čije sudbine potvrđuju staru tezu da se istorija ponavlja, od Pavela do Pavla, od Volkova do Vukovića, i od Spiridona do Spiridona.

Sa druge strane, umnogome se opovrgava teza o istoriji kao učiteljici života, jer se u romanu „Sudbina i komentari“ istorija prilagođava svakoj sudbini, pa kao da sama istorija uči na primeru pojedinca, što nije neobično, naročito ako se zna da su mnogi stari pisci, kao i sâm grof Đorđe Branković, prilagođavali istoriju svojim potrebama, a sopstvenoj sudbini umeli da se na pravi način suprotstave.

Iako su u romanu prikazane dve sredine i dva vremena – najpre Trst u godinama Napoleonovih ratova, a potom Budimpešta u danima sovjetske intervencije – ipak se iz svakog reda kao da se neskriveno nameće još jedno vreme – ono vreme tokom kojeg je pisac stvarao svoj roman.

Ako se navede da je roman prvi put objavljen 1993, onda se u tršćanskim trgovcima, koji su na raskrsnici zaraćenih sila, i u bivšem mađarskom grofu, koji je promenio nekoliko država iako je živeo na jednom mestu, još lakše uočavaju piščeve reference na aktuelni trenutak.

Pošto se pisac ionako nije skrivao od čitalaca i pošto je neretko unosio citate koji su zauzeli čitave pasuse, a kroz pojedine opaske dao i esejističku notu pripovedanju, roman „Sudbina i komentari“ je i samim svojim stilom odao priznanje literaturi i stvaraocima srpskog baroka, čuvajući tako od zaborava ne samo pojedinačne sudbine nego i celu jednu epohu – jer ako se ne može promeniti što je ta epoha bila manje-više fizički udaljena od središnjeg prostora srpskog narodnog bića, može se ispraviti propust što je srpski barok dugo ostao neprimetan na istorijskoj liniji srpske literature između Konstantina Filozofa i Dositeja Obradovića.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
vermerova devojka sa bisernom minđušom u 3d tehnici od 108 gigapiksela laguna knjige Vermerova „Devojka sa bisernom minđušom“ u 3D tehnici od 108 gigapiksela
23.05.2025.
Možda mislite da ste dovoljno pažljivo posmatrali čuvenu sliku Johanesa Vermera „Devojka sa bisernom minđušom“ – bilo uživo u muzeju „Maurichejs“ u Hagu ili je upoznali kroz istoimeni roman koji je pr...
više
besplatna isporuka od 23 do 25 maja 2025 preko laguna rs i delfi rs laguna knjige Besplatna isporuka od 23. do 25. maja 2025. preko laguna.rs i delfi.rs
23.05.2025.
Predstojećeg vikenda važiće posebna pogodnost za čitaoce!   Od 23. do 25. maja 2025, poručivanjem putem sajtova delfi.rs i laguna.rs, ostvarujete pravo na besplatnu dostavu na teritoriji Re...
više
priča koja traje noć knjige od 6 do 8 juna laguna knjige Priča koja traje – Noć knjige od 6. do 8. juna
23.05.2025.
Uzbuđenje je u vazduhu jer se bliži još jedna Noć knjige i prilika da podelimo radost čitanja sa drugima. Od 6. do 8. juna 2025. godine 32. Noć knjige će se održati u knjižarama Delfi i Laguninim klub...
više
počinje omiljena akcija ljubitelja knjiga 3 za 999 od 5 do 31 maja 2025  laguna knjige Počinje omiljena akcija ljubitelja knjiga: „3 za 999“ od 5. do 31. maja 2025!
23.05.2025.
Sve ljubitelje pisane reči obradovaće vest o početku omiljene akcije – „3 za 999“ – koja će ovoga puta trajati od 5. do 31. maja 2025. godine u svim Delfi knjižarama, kao i na sajtovima laguna.rs i de...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.