Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Šeherezadino ćutanje“ Defne Suman: U gradu saraja i blistavih šedrvana - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz romana „Šeherezadino ćutanje“ Defne Suman: U gradu saraja i blistavih šedrvana

U srcu Otomanskog carstva, u drevnom gradu Smirni, razoran trenutak odrediće sudbine četiri porodice – tako glasi kratak siže novog istorijskog romana Defne Suman, turske spisateljice iz Istanbula, koja je proputovala takoreći pola sveta, od Azije do Amerike, stičući obrazovanje na tamošnjim fakultetima, da bi se na kraju skrasila u prestonici Grčke. Iskustva, pogotovo ona iz misticizma, stečena na svim stranama sveta, pomogla su joj da 2016. napiše svoj prvi roman „Šeherezadino ćutanje“ koji je prošlog leta stigao i do nas u izdanju Lagune.

Ispričana kroz prikaz ispreplitanih sudbina četiri različite porodice – levantske, grčke, turske i jermenske – ova nezaboravna priča otkriva nam jedan grad i jednu kulturu, koje je vreme izbrisalo, i pokazuje nam kako na čovekovu sudbinu, osećanja, identitet, pa i ljubavi, utiču društvena i politička zbivanja koja opasavaju njegov životni vek. Svojim naročitim pripovedačkim darom, punim melodičnosti i lirike, Defne Suman daje glas ućutkanima u ovom romanu-lavirintu. Defne je izjavila da joj je u stvaranju ove priče, smeštene na početak 20. veka u turskom gradu Smirni (današnji Izmir), najteže bilo da na kraju taj divno izgrađeni grad, koji u njenoj priči dobija posebnu čarobnost, spali i uništi, i sa njim ubije i neke od likova, jer to, naposletku, upravo istorija čini svima nama. Ali iz tog je pepela upravo i nastalo „Šeherezadino ćutanje“ koje je Sumanova, nadahnuta romanom „Midlseks“ za koji je Džefri Eugenides 2003. dobio Pulicera, napisala u dalekom Laosu dok je tamo posećivala budističke manastire.

Prometna trgovačka luka Smirna grad je smokava i dudova, limunova i magnolija, fesova i turbana, minareta, bazara i saraja, blistavih šedrvana, kafe, alve i nargila, jasmina i mandarina, slatkog šerbeta i raspuklog rubin-crvenog nara, raskošnih ćilimova izvezenih jelenima, rajskim pticama, beharom i konjima u galopu, grad praporaca koji najavljuju karavane s kamilama, bostana i maslinjaka, grad u kojem Turci i Grci žive pored Jermena, Jevreja, Engleza i Francuza. Priča počinje 1905. kada se Šeherezada rodila jedne večeri u Smirni u koju istovremeno pristiže Indijac, špijun britanske imperije. Potom se vraćamo u detinjstvo njene majke Edit koja je u devetnaestoj nasledila ogromno bogatstvo čoveka za kojeg nije ni znala da joj je bio otac. Pod paravanom prodavca dragulja, špijun Avinaš dolazi u posetu njenoj kući i odmah se zaljubljuje u nju. Istovremeno, smeštenu u drugi vremenski tok, pratimo i Šeherezadu od 17 godina, sada nemu i izbrisanih sećanja, smeštenu u tursku porodicu u čijem je dvorištu pronađena izgubljena i povređena.

Treći narativni tok, gotovo nerazmrsivo isprepleten s prva dva, prati bakalina Akisa, njegovu ženu Katinu i ćerku Panajotu, koji 1919. iščekuju ulazak grčke vojske u Smirnu nakon poraza Turaka u Prvom svetskom ratu. Život, ljubavi i smrt smenjuju se u gradu koji u naizmeničnim intervalima obuzimaju sukobi između grčkih vojnika koji se bore za nezavisnost nakon 500 godina osmanlijskog jarma i Turaka još uvek vernih posrnulom sultanu. Provejavajući kroz zamršeno pletivo fabule, mračne strasti, kob i lična previranja, navode junake katkad i u tamne ćorsokake iz kojih nema izlaza. Gonjena istim strastima, Šeherezada se upušta u vezu s pukovnikom, glavom kuće u koju je primljena, i o kojoj će se nakon smrti njegove žene ona dalje brinuti. Za to vreme zaraćene strane polako se bliže trenutku konačnog obračuna, a Smirna bi mogla da bude žarište tog bojišta!

Dok se saveznici spremaju da zaštite samo svoje državljane, snalažljiviji Grci da pobegnu u domovinu, a Turci čekaju svoje krvoločne odrede opijene osvetoljubivošću, šta će biti s onima koje nema ko da odbrani i koji nemaju kuda da pobegnu? Šta će biti kada grad ruža i jasmina izgori do pepela u vatrenom ognju zla, nerazrešene istorije i nečovečnosti?

Autor: Miroslav Bašić Palković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
akcija mesec ljubavi od 9 februara do 11 marta 2026  laguna knjige Akcija „Mesec ljubavi“ od 9. februara do 11. marta 2026!
27.02.2026.
Ljubav, nežnost i privrženost rezervisale su svoje mesto u Delfi knjižarama od 9. februara do 11. marta 2026, koliko će trajati akcija „Mesec ljubavi“, na kojoj ćete imati savršenu priliku da dođete d...
više
stefanu tićmiju dodeljena nagrada politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Stefanu Tićmiju dodeljena nagrada Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
U prostorijama Politikinog zabavnika u Cetinjskoj ulici, 27. februara 2026, dan pred 87. rođendan ovog kultnog lista, Stefanu Tićmiju je dodeljena prestižna nagrada Politikinog zabavnika za delo namen...
više
govor stefana tićmija prilikom uručenja nagrade politikinog zabavnika za roman tata kaže gambit  laguna knjige Govor Stefana Tićmija prilikom uručenja nagrade Politikinog zabavnika za roman „Tata kaže gambit“
27.02.2026.
Jedino merilo, što se tiče umetnosti, jeste: da li u nekom delu pulsira život ili ne pulsira. Nagrada Politikinog zabavnika potvrđuje da u mom poslednjem romanu „Tata kaže gambit“ postoji određeno ...
više
novo bookclub druženje u kafeteriji bukmarker u knezu razgovor o romanu lajk srđana dragojevića laguna knjige Novo Bookclub druženje u kafeteriji Bukmarker u Knezu: razgovor o romanu „Lajk“ Srđana Dragojevića
27.02.2026.
Nakon izuzetno uspešnog prethodnog Bookclub susreta, koji je bio posvećen najnovijem romanu Dženi Kolgan „Tajna božićna biblioteka“, kafeterija Bukmarker u Knez Mihailovoj ponovo otvara vrata ljubitel...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.