Moglo je da bude samo nekoliko pobednika i mnogo gubitnika. A opet smo igrali dalje, zato što smo se nadali da bismo mi mogli da budemo ti srećnici.
Koliko je važna čast, koliko su samo važni riječ i ugled! Uvijek sam bila fascinirana pričama o Japanu i Koreji, gdje je istina važnija od života, data riječ svetinja, a kao najvažnije od svega što život ima da ponudi – stoji porodica!
„
Pačinko“
Min Đin Li je roman o četiri generacije jedne porodice. Četiri generacije dobrih, vrijednih, časnih i poštenih Korejaca, i potrebno je posebno naglasiti – Korejaca u Japanu. Zbog svog porijekla nikada nisu bili dovoljno dobri, nikada shvaćeni i prihvaćeni i nikada Japanci. U tom vrtlogu borbe za opstanak uspjeće ova porodica zajedničkim snagama, jer im je to bila jedina opcija. Odustajanje nije dolazilo u obzir – Sunđa to nikada ne bi dopustila. Upravo kroz lik Sunđe ispričaće nam ova spisateljica priču i o porodičnim vezama, o ličnom identitetu, kao i o predrasudama i borbi protiv njih.
Sišli su kod Ikaina, geta u kojem su živeli Korejci.
Životinjski miris je bio jači od mirisa pripremanja hrane, ili čak zadaha iz poljskih klozeta. Sunđa je poželela da prekrije nos i usta, ali se uzdržala.
Ikaino je bio neka vrsta ubogog sela koje se sastojalo od neskladnih, oronulih kuća. Straćare su bile jednoobrazne po lošoj gradnji i bednim materijalima. Tu i tamo, poneki prag je bio opran ili par prozora uglačan, ali fasade su većinom bile oronule.
Sunđa je korejska žena koju život nije mazio i pred koju je stavljao izazove koje bi malo ko savladavao na načine na koje je to ona činila. Od mladalačke ljubavi i neželjene trudnoće do suočavanja s teškoćama u Japanu, njena hrabrost, snalažljivost, snažan karakter i posvećenost biće zvijezda vodilja kako njoj samoj tako i članovima njene porodice. Značajnu ulogu u romanu ima i Sunđin suprug Isak Baek, mladi hrišćanski pastor korejskog porijekla. Kroz njihov duboko emotivan i kompleksan odnos, isprepletan vjerom, podrškom i ljubavlju, čitaoci će jasno doživjeti Isakovu posvećenost porodici, ali i borbu kako sa ličnim tako i sa društvenim preprekama. Njihova veza je puna nježnosti i razumijevanja, a sa svakim izazovom koji uspiju savladati zajedno, držeći se za ruke, postaje sve jača, što je romanu dodalo još jedno zrno topline.
Složenosti i dinamici ove priče svakako doprinosi i lik Koha Hansua. Karakterno kompleksan, ambiciozan i sposoban da se prilagodi okolnostima, Koh Hansua je takoreći čovjek spreman na sve. Hansu i Sunđa imali su svoj trenutak zanosa i mladalačke ljubavi, ali pod pritiskom društvenih, kulturnih i ličnih okolnosti nisu uspjeli i sudbina ih je razdvojila, ali ne i potpuno odvojila jedno od drugoga. Njihova priča vodiće nas putem ljubavi, tuge, gubitka i praštanja.
Bio je prvi u mesecu, i Sunđa se probudila uznemirena. Ponovo je sanjala Hansua. U poslednje vreme on joj je dolazio u san kao kad je bila devojka, u svom odelu od belog platna i belim kožnim cipelama. Uvek je govorio jedno te isto: „Ti si moje devojče; ti si moje milo devojče.“ Sunđa se budila postiđena. Trebalo je dosad da ga zaboravi.
Ovaj majstorski napisan roman, bogate i tečne naracije i pažljivo biranih rečenica, govori o ljubavi i ličnim žrtvama unutar korejske zajednice u Japanu tokom 20. vijeka, ali istovremeno osvjetljava tamna poglavlja istorije i govori o socijalnim i političkim previranjima tog vremena. Bavi se Min Đin Li u ovom djelu i pitanjem identiteta i pripadnosti, predrasudama, rasizmom, kao i najtananijim osjećanjima svojih likova i kompleksnim vezama unutar porodice, kako između roditelja i djece tako i međugeneracijskim odnosima.
Zanimljiva je ovo priča, dirljiva i lijepo napisana. Oni koji vole porodične sage i istorijske romane, sigurna sam da će uživati u čitanju.
Autor: Vanja Ružičić
Izvor: Instagram / @dodjoska_u_zemlji_cuda