Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Marsova soba“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Marsova soba“

Kada su ga upitali kako postiže realizam karakterističan za njegove romane i pozorišne komade, Ričard Prajs, oštroumni hroničar američke unutrašnjosti, citirao je biografa Dejmona Ranjona, Džimija Breslina, koji je za Ranjona rekao da je „radio sve što rade dobri novinari – družio se“.

Sa radnjom smeštenom u ženski zatvor Stenvil i kroz flešbekove, u jednako nemilostivu sredinu četvrti Tenderloin u San Francisku, treći, izuzetno uspešan roman spisateljice Rejčel Kušner, „Marsova soba“, prikazuje autentične detalje koji mogu da se zabeleže samo uz dosta druženja. Bilo da opisuje „mlečno gusta dolinska magla... s ružičastim i zelenim neonskim svetlima koja se šarene kroz maglu“, ili „smrada na ljudski znoj koji se jonizuje na nerđajućem čeliku“, uvek je uključena u akciju.

Naratorka „Marsove sobe“, Romi, služi dve doživotne kazne i šest godina zbog ubistva. Čovek koga je ubila, Kurt Kenedi, uhodio je, a bio joj je i klijent. Marsova soba je striptiz klub gde je Romi radila. Ona nam pripoveda kako je Kenedi „fiksirao“ – pratio je do kuće, neprestano je zvao, tražio je kada je bežala od njega. Nije više mogla da podnese njegovo maltretiranje i prebila ga je na smrt.

Velika veština Kušnerove leži u manipulaciji fokusa. Kroz gomilanje sitnih detalja, ona stvara strašan, sistematičan pogled na svet, gde je kapitalizam nemilosrdan i neizbežan. „Ja sam potrošna roba“, objašnjava Romi kako je zatražila zaštitu od svog poslodavca, „ Muškarci koji troše novac nisu potrošni“.

To je sistem koji ne samo da okreće ranjive jedne protiv drugih, već ih i uvlači u mašineriju obmane. Kada dospeju u Stenvil, Romi i druge žene proizvode oruđa upravo onog sistema koji ih je izneverio: „Sudske klupe. Sedišta za porotu. Vrata za sudnice. Klupe za svedoke.“ Bez mnogo drugog izbora, one razvijaju dubok osećaj pohlepe. Kada u zatvor stigne pismo od očigledno ranjivog čoveka, koji traži nekoga za dopisivanje, daje se na aukciju onoj koja najviše ponudi, jer „žrtva je spasilac“. Čak i kada se žene odupiru, simbolično su okružene utvrđenim redom: pravila koja se tiču lekova i veličine porcija nose imena po ženama čije su žalbe podstakle promenu pravila.

„Ritmovi sveta nisu uvek u koordinaciji s ritmom čoveka“, piše Kušnerova. Njen cilj je da pokaže kako se ti ritmovi sudaraju, i šta se dešava osobi kada se to desi. Veoma je uspešna u tome jer otkriva nepravde i izrabljivanja koja podupiru naše društvo, ne gubeći iz vida pojedinačne živote ljudi od kojih ti procesi zavise i koje uništavaju.

Autor: Sem Bajers
Izvor: spectator.co.uk
Prevod: Đorđe Radusin


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.