Laguna - Bukmarker - Prikaz romana Marka Lorensa „Princ lakrdijaša“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana Marka Lorensa „Princ lakrdijaša“

Mark Lorens je pisac fantastike srednje generacije, rođen u Americi, a odrastao u Velikoj Britaniji u kojoj i danas živi. Primio je više nagrada za fantastiku, a sam aktivno podržava neobjavljivane autore fantastike i fantazije, kroz književni konkurs koji je sam osnovao. Zanimljivo je da Lorens inače ima doktorat iz fizike i da se bavio istraživanjem veštačke inteligencije na državnom nivou.

„Princ Lakrdijaša“ Marka Lorensa je prva knjiga iz trilogije epske fantastike „Rat Crvene kraljice“ koju prate „Ključ lažova“ i „Točak Ošema“. I pored nepristojno generičkih i nemaštovitih naslova trilogije, Lorensova knjiga ipak nije sasvim obična, i to prvenstveno zbog glavnog lika i naratora Džalana koji je sve sem tipičnog heroja žanrovskih romana epske fantastike.

Šarmantni, sebični i prevrtljivi mufljuz kog smo dobili umesto uobičajenih fantazijskih vitezova vrline sa čivilukom zabodenim u zadnjicu u najboljim trenucima podseća na čuvenog Edmunda iz britanske serije „Crna Guja“. Kroz njegove oči, i uz njegove cinično-podsmešljive šale o drugima, ali i o sebi, nemoguće je bilo šta shvatiti suviše ozbiljno. S druge strane, upravo zbog njegovog kozerskog i lascivnog tona, paradoksalno, dramski opterećenije scene ostavljaju jači utisak, jer postaje veoma jasno kad je đavo odneo šalu.

U odnosu na pompezni i često komično patetični stil hrpe knjiga epske fantastike koja tokom poslednjih decenija samo narasta, Lorensov „Princ lakrdijaša“, sa svojim nekonvencionalnim naratorom, zaista je redak dašak svežine. Jedino što Džalen želi je da se što bolje provede (a to uključuje zgodne žene i puno alkohola), i da ne nastrada pri svojim avanturama (što isključuje ljutu braću sa naoštrenim mačevima i slične životne neprijatnosti). Svoj životni kredo sam Džalan na prvoj stranici knjige ovako kvalifikuje: „Ja sam lažov, varalica i kukavica, ali nikada – ama baš nikada – neću ostaviti prijatelja na cedilu. Naravno, sem ako ne moram da budem iskren, pošten ili hrabar.“ Naravno, ovakav ton knjige ne isključuje sve one prijatne elemente koje inače očekujemo u epskoj fantastici – kraljevske spletke, avanture na putu, zanimljive likove, i detaljno iscrtane mape.

„Princ Lakrdijaša“ je za druge romane epske fantastike ono što je pikarski roman bio za viteške romane – nasuprot grandioznim junacima punih ideala i idealizovanom pogledu na stvarnost, glavni junak se kroz život probija, prevarama, lukavstvom i sebičnošću, krećući se kroz nimalo romantizovan svet, uznemirujuće nalik našem.

Autor: Nastasja Pisarev
Izvor: Dnevnik


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.