Laguna - Bukmarker - Prikaz romana Dragana Velikića „Adresa“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana Dragana Velikića „Adresa“

Dragan Velikić ime je odlično poznato hrvatskim čitateljima. Jer tu je riječ o srpskom klasiku koji je odrastao u Puli i dio svog bogatog proznog opusa posvetio je i Hrvatskoj. Njegov povlašteni hrvatski izdavač MeandarMedia pod uredništvom Branka Čegeca nedavno mu je objavio roman posvećen Beogradu jednostavno nazvan „Adresa“. Velikić je doista pisac srednje Europe, a „Adresa“ je doista reprezentativni srednjoeuropski roman u koji je autor utkao podosta, ali ne previše furiozne erudicije ali i jako puno političkog 'štofa' koji bi mogao uzburkati mnoge, kada bi ti mnogi, naravno, čitali recentnu romanesknu produkciju iz regije. Vremenski, roman nekako počinje onim plitvičkim „krvavim Uskrsom“, koji i mi u Hrvatskoj relativno dobro pamtimo. Od te najave (pre)dugog i neobjavljenog rata (a ti neobjavljeni ratovi su možda i najgori) mi pratimo bivstvovanje Velikićevog junaka, čudnovatog i introvertiranog Vladana Todorovića koji za kruh zarađuje u kafkijanskom Muzeju pošte, doseljenika u tihu ulicu nedaleko Tašmajdana, u samo srce Beograda. U zgradi na broju 23 Vladan ima brojne susrete sa Margitom Šoškić Gitom, umirovljenom poštanskom zaposlenicom i predsjednicom kućnog savjeta četverokatne zidanice koja zna sve o stanarima i podstanarima, ali i o općem građevinskom bezakonju u središtu grada Beograda. I Gita i zgrada su preživjele i Drugi svjetski rat i bombardiranje NATO pakta. Ali veliko je pitanje hoće li preživjeti kapitalističku i mafijašku preobrazbu beogradskih stambenih zgrada bez ikakvih urbanih pravila i nadzora, u sprezi sa gradskim vlastima. Uključivo i onaj Beograd na vodi koji se, čini se, priprema i Zagrebu, gradu koji je očito još naivniji od Beograda. U čitavoj „Adresi“ Velikić pišući o povijesti Vladanove obitelji (pa i tajnovitim ljetovanjima u Vrnjačkoj banji i to u vili odakle su njemački okupatori planirali napad na Drvar i partizanskog vođu Tita), piše o povijesti Beograda, Srbije i Jugoslavije. I to vez velike priče i nategnutih teatralnih literarnih gesta, spominjući ubojite, ponekad i nevjerojatne podatke o kojima historiografija nije rekla posljednju riječ, a kako stvari sada idu u ovim našim historiografijama, niti neće tako skoro.  Stoga je „Adresa“ roman s kojim ćete na jednoj strani biti oduševljeni, a da bi vas, koju stranicu dalje zakucao na pod nekom provokativnom rečenicom (primjerice o srpskom zbjegu nakon Oluje) s kojom bi najrađe polemizirali do posljednje kapi alkohola u krvi. Osim Vladana i Gite, u ovom romanu ima još dosta dramaturški i sadržajno važnih likova. Među njima su i Vladanove žene i ljubavi, kćer, njegovi roditelji i posebno autoritativni i bahati tast, ali i osobe kojih se, pomalo mutno prisjeća iz djetinjstva, napose one iz mitske Vrnjačke banje ili sa idiličnih socijalistički skromnih ljetovanja na jadranskoj obali. Ali tu su i, primjerice, čuveni srpski nadrealist i Titov ambasador u Parizu Marko Ristić, pa nobelovac Ivo Andrić kao neizostavni dio beogradskog umjetničkog urbaniteta, ali i manje poznati pisci koje Velikić i citira i rekonstruira, poput nekog strastvenog i lokalnog književnog povjesničara kojega najviše zanimaju oni mutni i prešućeni rukavci nacionalne književnosti, a takvih ima i u Srbiji i u Hrvatskoj. Dakle pisci kao što su to Ivo Ćipiko ili pak Dragomir Brzak. Uvrstio je Velikić u svoj beogradski roman i brojne kolumnističke i jetke zapise o današnjici najvećeg srpskog grada, demistificirajući tako onu njegovu užu literarnu posvećenost. Time ga je pretvorio i u otvorenu knjigu dojmova koja može zainteresirati doista široki krug čitateljstva pa čak i one ljude koje možda i ne zanima u koga je to bio zaljubljen tamo neki Vladan sa beogradskog asfalta, ali ga zanima kako je (i zašto) ubijen srpski premijer Zoran Đinđić. Pomalo je nevjerojatno koliko je širok povijesni period u relativno nevelikom romanu obradio Dragan Velikić. A pri tome je ostavio dojam da cijelo vrijeme piše tek paralelni dnevnik jednog sredovječnog muškarca čiji hormoni nisu zakržljali, ali čija je nostalgija za mladošću snažnija od očekivanja u budućnosti. „Adresa“ je velika posveta gradu Beogradu čiju povijest Velikić apsolutno poštuje, ali čiju budućnost proročki propituje.

Autor: Denis Derk
Izvor: Večernji list, Zagreb


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
nova izdanja knjiga domaćih autora laguna knjige Nova izdanja knjiga domaćih autora
20.12.2024.
Knjige Jelene Bačić Alimpić uvek su aktuelne i u vrhu čitanosti. U knjižarama će se uskoro naći 34. izdanje njenog romana „Pismo gospođe Vilme“, 26. izdanje „Poslednjeg proleća u Parizu“, dok će uskor...
više
robert hodel o bori stankoviću švajcarac o vranjancu laguna knjige Robert Hodel o Bori Stankoviću: Švajcarac o Vranjancu
20.12.2024.
Robert Hodel, rođeni Švajcarac, autor zapažene knjige o Bori Stankoviću „Ranjav i željan“, imao je drugu beogradsku promociju knjige, na kojoj je lično učestvovao. To je bio povod za pregršt pitanja. ...
više
đorđe bajić predstavio jedno đubre manje na novoj s laguna knjige Đorđe Bajić predstavio „Jedno đubre manje“ na Novoj S
20.12.2024.
Gost emisije „Pokreni se“ na televiziji Nova S bio je Lagunin autor Đorđe Bajić, koji je predstavio svoj novi roman „Jedno đubre manje“. Sa Bajićem je razgovarao Marko Novičić, novinar i urednik jutar...
više
prikaz knjige vizantijski svet blistavi sjaj hiljadugodišnjeg carstva laguna knjige Prikaz knjige „Vizantijski svet“: Blistavi sjaj hiljadugodišnjeg carstva
20.12.2024.
Ako ne računamo Kinesko carstvo u dalekoj Aziji, moćna Vizantija bila je verovatno najdugovečnija država staroga veka, opstavši u raznim oblicima na samom vrhu Balkanskog poluostrva preko hiljadu godi...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.