Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Crvene duše“ Pola Grevejaka: Kad sam bio cenzor - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz romana „Crvene duše“ Pola Grevejaka: Kad sam bio cenzor

U svom čudesnom prvom romanu Pol Grevejak predstavlja pola veka sovjetske istorije prateći život jednog funkcionera Glavlita. Dobro došli u „Crvene duše“.

Kada je objavljen u Francuskoj, „Vrli novi svet“ je imao 284 strane. Kada se pojavio u SSSR-u, futuristički roman Oldusa Hakslija imao je tek 28. Neko je dakle tuda prošao, a makaze su njegov posao.

Ali kako zapravo izgleda taj posao? Odgovor ćete naći u „Crvenim dušama“, izuzetnom prvom romanu koji počinje Staljinovom smrću i preispituje pola veka sovjetske istorije dok govori o životu jednog senzora u Odeljenju za književnost i izdavaštvo, poznatom i po akronimu Glavlit.

Sve je u ovom romanu zanimljivo, počevši od ovog funkcionera koji je istovremeno i strastveni čitalac i potpuni kreten i hrabar momak. Zajedno s njim tonemo u jedan potopljeni svet u kojem se književni časopisi štampaju u milionima primeraka, a Šolohov „Tihi Don“ u pedeset miliona; u kojem hrabri disidenti rizikuju svoj život kako bi štampali samizdate drugačijih vrednosti; u kojem se ogroman rukopis „Život i sudbina“ otpisuje uprkos mišljenju cenzora koji guta „stranice iz kojih izbijaju neverovatna snaga i čovečnost“; u kojem je jedan običan telefonski razgovor sa Lujem Aragonom dovoljan da se zabrani Kamijeva „Kuga“; i u kojem Solženjicin uspeva, zahvaljujući čudesnom Hruščovom uplitanju, da objavi „Jedan dan Ivana Denisoviča“ pre nego što se dokopao Nobelove nagrade.

U „gulagu za reči“

Pol Grevejak je rođen 1981. godine. Ali čitajući njegovu knjigu, pomislili biste da je lično prisustvovao Gagarinovom trijumfu, prvim projekcijama Tarkovskog i satima skriven čitao De Sada, kao i njegov neobičan junak u paklu Glavlita, tom „ministarstvu za istinu“, tom „gulagu za reči“, toj „biblioteci koja propoveda socijalizam“.

Ne samo da je njegova hronika destaljinizacije dokumentovana poput doktorske teze. Već on nikad ne posmatra homo sovijetikusa s visine i ne sudi lako o utopiji koja se pretvorila u košmar.

Zato što umešno s nama deli izgubljene iluzije svojih junaka i njihove svakodnevne putanje moskovskim metroom, ovaj ruski roman je veliki melanholični triler, i potresno priznanje mučenicima koji su verovali, uprkos svemu i protiv svih, u književnost.

Izvor: bibliobs.nouvelobs.com


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.