Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Bez zaklona“ Barbare Kingsolver – priča o dve Amerike - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Bez zaklona“ Barbare Kingsolver – priča o dve Amerike

Od Darvinovih otkrića do Trampove ere, jedna kuća u Nju Džerziju predstavlja okosnicu ove bezvremene studije o društvenim promenama.

Junakinja novog romana Barbare Kingsolver, kao i junakinja novog romana En Tajler „Clock Dance“, nosi ime Vila. Pretpostavlja se da su obe veteranke američkog romana želele da odaju počast svom uzoru Vili Kader – na stogodišnjicu od objavljivanja njenog remek-dela, romana „Moja Antonija“. Možda su je čak na taj način označile kao svoju intelektualnu baku, budući da oba romana počinju živopisnim scenom u kojoj Vila igra ulogu bake. Junakinja iz romana En Tajler, što je inače zaštitni znak ove spisateljice, brine o detetu za koje se pretpostavlja da je dete njenog sina; Vila, iz romana Barbare Kingsolver, delu koje je takođe tipično politizovan realizam, preuzima brigu o  malom unuku nakon što njena snaja izvrši samoubistvo, suočena sa surovim sistemom zdravstvene zaštite u Americi i ekonomskim pritiskom sručenim na diplomirane milenijalce.

Radnja romana Kingsolverove odvija se u kući koja neodoljivo podseća na kuće iz romana En Tajler, mada se nalazi u Vajnlendu, država Nju Džerzi, a ne u Baltimoru: staro, oronulo, porodično gnezdo, sa hendikepiranim dedom na tavanu, odraslom decom u hipi fazonu koja se glupiraju  po kuhinji, i stalnim velikim problemima sa popravkama. Međutim, tek što nas je upoznala sa velikom porodičnom tragedijom koja je zadesila Vilinu porodicu i sa gotovo izvesnim  ostankom bez krova na glavi, autorka nas vraća 150 godina u prošlost, predstavljajući nam tadašnji Vajnlend i novu junakinju, Meri Trit.

I Vajnlend i Meri Trit su vrlo značajni u istorijskom smislu: Vajnlend je bio utopijska zajednica sa demagogom na čelu; Meri Trit je bila biolog i radikalni mislilac, koja se dopisivala sa Darvinom. I Barbara Kingsolver je biolog, i kada nam opisuje Meri Trit među biljkama, sa prstom u čeljustima Venerine muholovke kako ispituje digestivne sposobnosti ove biljke, topao način propovedanja odiše sinergijom između spisateljice i njene junakinje. I jedva da smo saznali ponešto o Meri i njenom prisnom prijateljstvu sa radikalnim učiteljem, Tačerom Grinvudom, a autorka nas vraća Vili i njenim nedaćama u Trampovoj Americi.

Barbara Kingsolver je uvek  pisala moćnim stilom, poznata je po rečeničnim konstrukcijama kojima se dodatno naglašava smisao i po vrlo slobodnoj upotrebi jednodimenzionalnih likova. U prethodnim knjigama, međutim, jaki kontrasti i karikature korišćeni su da naglase dramatičnost: ovde čitalac dolazi u iskušenje da dve priče čita odvojeno.

Vila je nalik autorki – obe su istraživale arhive Vajnlenda. A možda joj je i previše slična: vrlo često možemo da čujemo duhoviti, mudri glas autorke kako progovara kroz lik Vile. Tako, autorka opisuje par labudova koji izvijaju „duge vratove u usklađenom pokretu kao sinhroni plivači“, što vrlo glasno odjekuje u Vilinom zapažanju o supermodelima: „Vitki su i prekrasni. I ubili bi te za priliku da se čestito najedu.“ Mudra Vila nam vrlo često daje psihološku analizu onoga što se dešava, dok, na primer, njen sin Zik i kćerka Tig raspravljaju o novom kapitalizmu i starom socijalizmu. Zik, koji osniva digitalni startap neposredno nakon tragične smrti svoje žene, kaže: „preko Blututa smo održali sumanuti sastanak u kolima“ a onda nakon čitavog pasusa ispunjenog digitalnom terminologijom zaključuje: „Firma nam se zove Dobar novac...“ „Opa“, pomisli Vila. „Raspodela tuge u kategorije.“

„U smislu trošenja dobrog novca u jalovom pokušaju nadoknađivanja prethodnih gubitaka“, dodaje Tig, čije opaske i narator i zaplet najčešće podržavaju.

Udruženim snagama, Tig i Vila vrlo eksplicitno iznose savete kako izdejstvovati zdravstveno osiguranje, kako se koriste ekološke pelene i kako se dobija starateljstvo nad detetom. Njih dve s vremenom postaju veoma kritične, naročito kad je reč o Zikovoj pokojnoj ženi.

Roman „Bez zaklona“ potkrepljen je istraživanjem koje je Kingsloverova sprovela kako bi ispričala priču o Vajnlendu i prenela nam svoje ogromno znanje o ekologiji i svoje političke stavove.

Autor: Kejt Klenči
Izvor: theguardian.com
Prevod: Maja Horvat


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
megi o farel maštovito oživljavanje istorije laguna knjige Megi O’Farel: Maštovito oživljavanje istorije
15.07.2024.
Autorka bestselera i dobitnica brojnih prestižnih književnih priznanja Megi O’Farel govori nam o inspiraciji za svoj roman „Portret jednog braka“, istraživanju istorijskih izvora, pisanju o stvarnim l...
više
ivan tokin moja duša je od limuna laguna knjige Ivan Tokin: Moja duša je od limuna
15.07.2024.
Pisac Ivan Tokin objavio je reizdanje bestselera „Najnormalniji čovek na svetu“, zbog čega ga u prethodnim nedeljama „cimaju“ za intervju. Stefan Tošović je s Tokinom „trošio“ jedan lagani razgov...
više
o zbirci ukrštene reči stihovanje usamljenog hodača laguna knjige O zbirci „Ukrštene reči”: Stihovanje usamljenog hodača
15.07.2024.
Rokenrol pesnici: zanimljiva i, nažalost, nekako još neodređena, nerado priznata kategorija. Šta ih čini, po čemu ih prepoznajemo? Da li njihovi stihovi odvojeni od muzike deluju osakaćeno, bez snage ...
više
prikaz knjige persijanci prva supersila drevnoga sveta laguna knjige Prikaz knjige „Persijanci“: Prva supersila drevnoga sveta
15.07.2024.
Ako ste pratili trenutno aktuelnu Netfliksovu doku-seriju „Aleksandar Veliki: Rađanje boga“, verovatno ste kao jednog od stručnih naratora zapazili izvrsnog velškog profesora Lojda Levelina-Džounsa ka...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.