Laguna - Bukmarker - Prikaz romana Aleksandra Ilića „PR“: Lepota poroka - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz romana Aleksandra Ilića „PR“: Lepota poroka

Lako je optužiti Aleksandra Ilića da je epigon Breta Istona Elisa, a epigonstvo, je li, nije baš dostojanstvena pozicija za pisca. Njegov prvi, koautorski roman zvao se, najzad, „Srpski psiho“, a roman „PR“ je domaća inačica, posrba reklo bi se, poetike, estetike i filosofije velikog američkog pisca. Identifikacija i samoidentifikacija Aleksandra Ilića kao „srpskog B. I. Elisa“ nije samo PR ili advertajzing slogan, već bi se moglo reći da suštinski određuje spisateljski identitet ovog srpskog pisca, toliko da bi takav slogan mogao da uzme za svoj pseudonim.

Ali šta time zapravo govorimo, osim da smo čitali B. I. Elisa i da umemo da prepoznajemo očigledno? Jer pojedinačno delo nije samo mreža referenci već pojedinačno delo koje moramo da vrednujemo, a pre svega da čitamo, čitamo i u smislu recepcijskog procesa i u smislu interpretacije, upravo kao takvo.

A ako čitamo „PR“ (Laguna, Beograd, 2014), zaista čitamo, uživajući se i prepuštajući, sa poverenjem svakog pravog čitaoca a ne intriganta, učiniće nam se, a vremenom ćemo u to biti sve uvereniji, da ovo pisanje nije tek provincijski grč za svedopadanjem i ispunjavanjem domaćih zadataka dobijenih od tržišta, „kolektivne svesti“ ili  sopstvene sujete. Ilić se, naprosto, usuđuje da piše, a ne da zabušava; njegovo pisanje ima ritam, usredređenost, stilsku, narativnu i strukturalnu fokusiranost koja se ovde retko sreće. Osećaj za stil, formu i pripovedanje u jednoj neizgrađenoj kulturi lišenoj elementarnog samopouzdanja, sreće se ređe od kuge, pa je ovakvo pisanje svojevrstan civilizacijski iskorak. Ne u smislu praćenja trendova i kolonijalne podređenosti „centru“, koji uostalom to već odavno nije, osim u očima zaplašenih ili pohlepnih robova, već u smislu koncentracije i osvešćenosti, bez koje nema ni kulture ni ičega osim možda malo biologije i zamarajućeg plemenskog samosatiranja.

O „filosofiji“ neću, tim pre što je to nešto što se od mene, i na ovom mestu, očekuje. O ljubavi između banalnosti i patetike ili praznini između nedostatka i mogućnosti, o tome zašto je ovo ipak, kako i stoji u podnaslovu, ljubavni roman. U pisanju, u sve začudnijim porocima čitanja i pisanja - neka samo u tome bude stvar.

Autor: Vladimir Kolarić
Izvor: vladimirkolaric.blogspot.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.