Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Sva svetlost koju ne vidimo“ Entonija Dora, dobitnika Pulicerove nagrade za književnost 2015. - Knjige o kojima se priča
Nova epizoda podkasta svake srede u 20 sati na našem Jutjub kanalu
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoPodkastNagradeKalendar

Prikaz knjige „Sva svetlost koju ne vidimo“ Entonija Dora, dobitnika Pulicerove nagrade za književnost 2015.

Autorka ovih redova zaronila je u ovo suptilno štivo, pisano onim retkim umećem da se pripovedanje natopi najfinijim lirizmom, pre no što je iko mogao znati da će delo dobiti nekoliko dana ranije Pulicerovu nagradu za književnost. Entoni Dor, američki književnik, sa jedanaestogodišnjim sinom mirno je uživao u sladoledu u Parizu, kada je saznao da je za roman „Sva svetlost koju ne vidimo“ dobio Pulicera. Žiri za dodelu Pulicerove nagrade naveo je u obrazloženju da je Dorov roman izuzetno „maštovito i složeno“ delo koje istražuje „ljudsku prirodu i kontradiktornu moć tehnologije“. Roman „Sva svetlost koju ne vidimo“ pre nekoliko meseci bio je i u najužem izboru za prestižnu američku nagradu National Book Award. Pa ipak, šta god pisali žiriji, kakve god nagrade knjige dobijale, one su, ipak, dobre ili loše. Ova je izvanredna. Nije nikakvo čudo što je ovo delo bilo čak pedeset nedelja na listi bestselera Njujork tajmsa, a prodato je u vrtoglavom tiražu od 1,6 miliona primeraka. Do sada. Priča je, kao i sve velike priče, jednostavna. Devojčica Mari Lora je u šestoj godini oslepela. Da bi mogla da se snađe u Parizu, otac za nju gradi maketu kvarta u kojem žive u Parizu, ne bi li dodirom zapamtila raspored ulica i tako naučila da bez ičije pomoći dođe i do Nacionalnog muzeja. Ona ima neizlečivu, bilateralnu kataraktu. Počinje rat i ona iz prošlog života čuva tu dragocenost, taj minijaturni grad, sačinjen tako da njeni prsti steknu sposobnost vida. Istovremeno, u jednom drugom svetu, u Nemačkoj, odrasta Verner. Siroče je. Nema, dakle, radosti koje katkad donosi i samo prisustvo drugih ljudi. Kada otkrije radio-aparat, opna njegove samoće i tuge biva probijena. No tako vešto snalaženje s tehnikom odvešće ga među Hitlerovu omladinu. U ratu, u Francuskoj, dok padaju bombe i devojka slušajući vidi kako se razara grad, njihov susret biće najjača granata – a opet nalik na zvezdu padalicu. Kritičari širom Amerike ističu da „ovo delo ubeđuje čitaoca da uprkos beznađu, okrutnosti i razornim moralnim izborima ništa ne može poništiti lepotu ovog sveta“. Jedna od najlepših knjiga napisanih tokom prethodne godine.
 
Autor: Sanja Domazet
Izvor: Politika


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
promocija knjige smij se u inat svemu i druženje sa dizgramom 26 decembra laguna knjige Promocija knjige „Smij se u inat svemu“ i druženje sa Dizgramom 26. decembra
22.12.2025.
U petak 26. decembra od 18 sati u Bukmarker kafeteriji knjižare Delfi SKC biće predstavljena nova Dizgramova knjiga u izdanju Lagune „Smij se u inat svemu“. Autor bestselera „Sebi duguješ sve“ ...
više
šta je bliskost danas novo i dopunjeno izdanje knjige poljubac zorice tomić u prodaji od 25 decembra laguna knjige Šta je bliskost danas? Novo i dopunjeno izdanje knjige „Poljubac“ Zorice Tomić u prodaji od 25. decembra
22.12.2025.
Koliko nam je bliskost dostupna? Kada ste se poslednji put poljubili? Šta vam znači poljubac? Šta može da ga zameni? Pošavši od ovih suštinskih pitanja, Zorica Tomić u novom i dopunjenom izdanju knjig...
više
o romanu ema čuvenog glumca žana renoa 9 januara laguna knjige O romanu „Ema“ čuvenog glumca Žana Renoa 9. januara
22.12.2025.
Novo okupljanje Laguninog književnog kluba, 130. po redu, zakazano je za 9. januar 2026, kada će se u knjižari Delfi SKC od 18 sati razgovarati o prvom romanu poznatog glumca Žana Renoa „Ema“, koji je...
više
razgovor o delu bojana savića ostojića na filološkom fakultetu laguna knjige Razgovor o delu Bojana Savića Ostojića na Filološkom fakultetu
22.12.2025.
U sredu 17. decembra 2025, u okviru inicijative „Razgovor sa Katedrom“ koju organizuje Katedra za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima Filološkog fakulteta u Beogradu, gostovao je pisa...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.